7 najpoznatijih životinja u ruskoj povijesti

1. Konj i zmija kneza Olega

Oleg se oprašta sa svojim konjem

Državni literarni muzej

Krajem 9.-početkom 10. stoljeća, ovaj knez vladao je Novgorodom i tadašnjim kijevskim zemljama Stare Rusije. Smatrali su ga mudrim čovjekom i dobio je nadimak Prorok, jer se vjerovalo da predviđa budućnost. Ali jedino što nije mogao predvidjeti bila je vlastita smrt.

Prema legendi, knezu je rečeno da će umrijeti od svog omiljenog konja. Oleg je naredio da se konj daleko protjera. Nakon nekoliko godina konj je umro, a Oleg se samo nasmijao gatarama. Odlučio je posjetiti mjesto gdje je konj "sahranjen". A kada je kopajući došao do kostiju, iz lubanje konja iskliznula je zmija otrovnica i smrtno ugrizla Olega.

2. Golubovi i vrapci kneginje Olge

Kneginja Olga se osvećuje Drevljanima,

Sergej Jefoškin

Još jedna epska priča o drevnim ruskim vladarima. Jednom, u 10. stoljeću, knez Igor stradao je dok je ubirao porez od slavenskog plemena Drevljana, pa se njegova žena Olga odlučila osvetiti. Ona je s velikom vojskom krenula na Drevljane i opkolila njihov glavni grad Iskorostenj. Ali opsada grada nije bila uspješna i Olga je pribjegla lukavstvu.

Obećala je da će otići sa svojom vojskom kada joj pleme da mali porez ili, bolje rečeno, poklon - iz svake kuće po tri vrapca i tri goluba. Kada su joj ptice bile na raspolaganju, naredila je da im se za noge veže po jedan zapaljeni fitilj. Noću je puštala ptice na slobodu i sve su se vraćale u svoja gnijezda pod slamnatim krovovima, na taj način učinivši da čitav grad odjednom gori u plamenu.

3. Konj Petra Velikog

Petar Prvi u Poltavskoj bitci, rad Johanna Tannauera

Ruski muzej

Za razliku od konja koji je ubio princa Olega, kobila Lizeta spasila je život svom vlasniku. Petar Veliki jahao ju je tijekom Poltavske bitke koja se odigrala za vrijeme Sjevernog rata između Rusije i Švedske. Kada su Šveđani počeli pucati na Petra, Lizeta se okrenula u stranu. Metci su uspjeli pogoditi samo sedlo i carevu kapu.

4. Slonovi Nikolaja II.

Muzej Carsko selo

Ruski carevi od Ivana Groznog do Petra Velikog i mnogi drugi posjedovali su slonove... jednostavno za zabavu. Nikolaj II., poznat po svojoj ljubavi prema životinjama, imao ih je nekoliko! Doveo je svog prvog slona s putovanja po Aziji 1891. godine, a zatim je dobio još jednog slona iz Afrike. Ovaj drugi je živio dug i udoban život u Carskom Selu. Car je volio gledati slona kako se kupa u lokalnom ribnjaku i često je dovodio svu svoju djecu da ga promatraju. Slon je ubijen tijekom Revolucije 1917. godine, samo zato što su ga boljševici smatrali simbolom kraljevskog i luksuznog života.

5. Pavlovljevi psi

Ivan Pavlov

Sovfoto/Getty Images

Čuveni ruski znanstvenik i dobitnik Nobelove nagrade Ivan Pavlov imao je nekoliko pasa za vršenje eksperimenata. Ali, ne brinite, nisu svi patili i mnogi su umrli prirodnom smrću. Zahvaljujući ovim psima, Pavlov je ispitao reflekse i podijelio ih na uvjetne i bezuvjetne.

Svaki put prije nego što bi nahranio psa, Pavlov je uključivao žarulju. Nakon izvjesnog vremena odlučio je upaliti svjetlo, ali ne dati psu hranu. Međutim, ispostavilo se da je pas ipak lučio pljuvačku (slinio) kao uoči jela.

6. Mačke iz Ermitaža

Olga Maltseva/AFP

Ove pufaste mačke još uvijek žive u muzeju Ermitaž u Sankt-Peterburgu i one su njegov simbol i lijepa dodatna karakteristika. Proslavljaju se čak i na Dan mačaka Ermitaža, kada su sve oči uprte u njih.

Naravno, one ne hodaju po hodnicima galerije, nego žive u podrumima, uspješno love miševe i štakore od 1745. godine! Carica Elizabeta jednom je naredila da se "37 velikih i strašnih mačaka" bori protiv glodavaca u podrumu njenog Zimskog dvorca (gdje je sada Ermitaž), jer nikakve kemikalije nisu mogle uraditi posao kao mačke.

Tijekom opsade Lenjingrada i velike gladi, u gradu nije bilo mačaka i štakori su ga preplavili, donoseći opasnost, ne samo Ermitažu, nego i svim građanima, jer štakori mogu prenijeti mnoge ozbiljne bolesti. Stoga je pet tisuća mačaka sakupljeno i donirano iz Sibira u Lenjingrad. Potomci ovih mačaka i dalje žive u Ermitažu.

7. Svemirski psi Belka i Strelka

Strelka i Belka

Bettmann/Getty Images

Prije nego što je Jurij Gagarin postao prvi čovjek u svemiru nakon svog čuvenog leta 12. travnja 1961. godine, bilo je nekoliko hrabrih pasa koji su testirali sposobnost živog bića da zaista leti u raketi i da se nađe u nultoj gravitaciji. Nažalost, nisu se svi vratili na Zemlju živi, žrtvovani su za veliki napredak znanosti.

Međutim, psi Belka i Strelka postali su prve životinje koje su izvršile uspješan let u svemir. Na svemirskom brodu Sputnjik 5 proveli su 25 sati u svemiru i napravili 17 rotacija oko Zemlje prije nego što su se vratili. Inače, izabrani su i zato što su izgledali slatko – a čitav svijet ih je tada obožavao. Jacqueline Kennedy je čak tražila jedno od Strelkinih štenaca, koje je nazvala Pušinka i koje je živjelo u Bijeloj kući.

Pretplatite se na naš Telegram kanal!