Zašto je u SSSR-u pogubljen potomak Džingis-kana?

Russia Beyond (Foto: Javna domena; Jevgenij Haldej/TASS)
Sultan Klič-Girej bio je džingisid, izravni potomak Džingis-kana. Kao i njegovog pretka, u Rusiji su ga tretirali kao jednog od najljućih neprijatelja.

Sultan Klič-Girej potjecao je sa Sjevernog Kavkaza. Bio je potomak Džučija, starijeg sina velikog zavojevača, i pripadao je dinastiji krimskih kanova Gireja. Kada je na ruševinama Ruskog Carstva buknuo građanski rat, Džingis-kanov potomak nije imao dilemu na koju će stranu stati.

Protiv sovjetske vlasti

Sultan Klič-Girej

Sultan je već bio iskusan konjički časnik kada je počeo krvavi sukob između boljševika i njihovih protivnika. U Prvom svjetskom ratu borio se u redovima planinske Kavkaske starosjedilačke konjičke divizije. Pukovnik Klič-Girej više je puta nagrađen "za primjernu službu i odličnu obučenost vojnika".

Protiv omraženih "crvenih" u građanskom ratu Sultan se borio na jugu Rusije u redovima "bijele" Dobrovoljačke armije. Nakon konačne pobjede sovjetske vlasti, bio je prisiljen napustiti zemlju.

U emigraciji nije sjedio prekriženih ruku. Aktivno je sudjelovao u raznim "nacionalnim komitetima" i organizacijama Kavkazaca čiji je cilj bio odvajanje Kavkaza od "socijalističke države radnika i seljaka".

Kada su 1941. godine Nijemci ušli u Sovjetski Savez, Klič-Girej već je zašao u sedmo desetljeće života i pomislio je da se njegovi snovi uskoro mogu ostvariti.

Za Hitlera

Sultan Klič na sudu u Moskvi, 1947.

Po zadatku dobivenom iz Berlina Sultan je radio na formiranju kolaboracionističkih jedinica u Wehrmachtu, sastavljenih od zarobljenih Kavkazaca ili onih koji su prešli na stranu Trećeg Reicha. Pored toga, i sam je zapovijedao kavkaskim jedinicama angažiranim u antipartizanskoj borbi na teritoriju Jugoslavije.

U ljeto 1942. godine njemačke su trupe prodrle prema Sjevernom Kavkazu. Sultan Klič-Girej pridružio im se nakon tog proboja. U zoni njegove odgovornosti bili su teritoriji na kojima žive Adigejci, njegovi sunarodnjaci. On je agitirao među lokalnim stanovništvom i pozivao narod da se podigne u "oslobodilačku borbu" protiv boljševika.

Njemački zarobljenici nakon Staljingradske bitke

Ubrzo nakon trijumfa Crvene armije kod Staljingrada njemačke su se trupe počele povlačiti s Kavkaza. Agitacija i propaganda više nisu imale nikakvog smisla, pa je Sultan postao otvoreniji u privatnim razgovorima s mještanima.

"Moj je slučaj riješen i potpisan. Ja sam svoj život vezao za ove ljude, i poginut ću zajedno s njima. Ali vi nemate razloga da ginete s njima. Prema tome, vičite 'ura, ura', ali imajte u vidu da se njihova vlast ovdje neće dugo održati. Boljševici su jači. Boljševici će ih potisnuti odavde i ako vi kao budale krenete za njima, i vas će uništiti", govorio je on.

Suđenje (15.-16. siječnja 1947.). Prvi red: P. N. Krasnov, A. G. Škuro, S. Klič-Girej. Drugi red: H. von Pannwitz, S. N. Krasnov, T. N. Domanov.

Britanci su u Austriji početkom lipnja 1945. godine predali sovjetskoj strani desetke tisuća kozaka koji su ratovali na Hitlerovoj strani, pa su položili oružje. Među njima je bio i Sultan Klič-Girej. Potomak Džingis-kana je 16. siječnja 1947. godine proglašen krivim za izdaju domovine, kao i za kontrarevolucionarno-bjelogardijsko i diverzantsko-terorističko djelovanje protiv SSSR-a, nakon čega je obješen u Moskvi.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće