Povijest željeznice u Rusiji u fotografijama
Nakon što je proputovao kroz ruska prostranstva, Franz von Gerstern predložio je da se u Ruskom Carstvu izgradi mreža željezničkih pruga. U siječnju 1835. godine podnio je caru Nikolaju I. bilješku u kojoj je istaknuo potencijalnu vrijednost željezničkog prometa za zemlju kao što je Rusija.
Franz von Gerstern
Legion Media"Ne postoji nijedna zemlja na svijetu u kojoj bi željeznica bila profitabilnija, pa čak i neophodnija, nego u Rusiji, jer ona omogućava da se udaljenosti skrate, povećavajući brzinu putovanja", navodi se u bilješci.
Ruski car Nikolaj I.
ErmitažU to je doba ideja o izgradnji razgranate mreže željezničkih pruga bila revolucionarna. Zato su je mnogi utjecajni ljudi na vlasti dočekali sa sumnjom. Glavna bojazan odnosila se na pitanje hoće li željeznica moći podnijeti surove uvjete ruske zime s mećavama i mrazovima. Druga su briga bili visoki troškovi izgradnje pruga i nabave stranih parnih lokomotiva.
Pa ipak, zastupnici ove ideje uspjeli su uvjeriti Nikolaja I. da će željeznica, premda je njena izgradnja skupa, na kraju Rusiji donijeti profit i također povezati udaljene dijelove zemlje u kojima je promet bio otežan zbog loših cesta i nepovoljnih vremenskih uvjeta tijekom većeg dijela godine.
21. ožujka 1836. godine car Nikolaj I. potpisao je dekret kojim je pokrenuta izgradnja prve željezničke pruge u Rusiji. Bila je to Carskoseljska pruga, koja je povezala Carskoseljsku stanicu u Sankt-Peterburgu, Carsko selo, gdje se nalazila rezidencija ruske carske obitelji, i Pavlovsk.
Vlada je planirala pratiti kako će ova željeznička pruga skromne dužine podnijeti uvjete koji vladaju tijekom ruske zime i na osnovu ovih zapažanja napraviti planove za budućnost.
Ubrzana izgradnja prve željezničke pruge je počela. Do kraja rujna 1836. godine izvedene su prve probne vožnje. S obzirom na njihovu uspješnost, inženjeri su nastavili s radom.
Prva je lokomotiva naručena iz Britanije i isporučena Rusiji do kraja studenog 1836. godine. Iz Engleske je stigla brodom do Kronštadta, a zatim je do konačne destinacije prebačena konjskim zapregama. U Carskom selu je montirana i isprobana. Prvi vlak u Rusiji činila je lokomotiva s osam vagona koji su se razlikovali po stupnju komfora.
Inženjer Franz von Gerstern tražio je parnu lokomotivu s 40 konjskih snaga koja može vući nekoliko vagona s najviše tristo putnika brzinom od 40 kilometara na sat.
Kako bi povećala kapacitet željeznice, ruska je vlada odlučila da širina kolosijeka u Rusiji bude 1829 milimetara, veća od uobičajenih 1435 milimetara koliko je bilo prihvaćeno u Engleskoj.
Prva željeznička pruga u Rusiji svečano je otvorena 11. studenog 1837. godine. "Ljudi iz grada sjatili su se u staroj pukovskoj crkvi Prikazanja na Semjonovskom skveru. Znali su da se otvara neobičan željezni put i da će 'čelični vlak koji vuče mnogo kola odjednom' po prvi put krenuti po njemu" - objavile su novine u to doba.
Ovaj svečani događaj obilježio je početak nove ere. Ubrzo će masovno uvođenje željezničkih pruga izmijeniti Rusko Carstvo do neprepoznatljivosti.
1. studenog 1851. godine otvorena je Nikolajevska željeznička pruga duga 645 kilometara između Sankt-Peterburga i Moskve. Dvije identične stanice sagrađene su u dvije prijestolnice.
Procvat željeznice u Rusiji dogodio se u drugoj polovici 19. stoljeća. Rusija je počela proizvoditi vlastite lokomotive. Privatan biznis priključio se izgradnji željeznica, investirajući u ono što se samo nekoliko godina ranije smatralo rizičnim poslovnim pothvatom. Željezničke pruge ne samo što su se pokazale profitabilnima, nego su također unaprijedile ekonomski i infrastrukturni razvoj Ruskog Carstva.
Do 1875. godine sagrađeno je preko 20 tisuća kilometara pruge, a do kraja 19. stoljeća dužina ruske željeznice bila je 53 200 kilometara. Početkom 20. stoljeća tome je pridodano još 22 600 kilometara novih pruga.
Možda najpoznatija željeznička pruga na svijetu, Transsibirska magistrala koja povezuje zapadnu Rusiju s Dalekim istokom zemlje, sagrađena je od 1891. do 1916. godine. Čak i danas je to najduža pruga na svijetu s 9500 kilometara.
Početkom 20. stoljeća željeznički je promet postao osnovni način za prijevoz putnika i robe u Rusiji. Preko 70% robe transportirano je željezničkim prugama u Sovjetskom Savezu.
A krajem 80-ih dužina aktivne željezničke mreže u SSSR-u bila je oko 145 000 kilometara. Mreža je obuhvaćala 32 željezničke teritorijalne jedinice i preko 11 000 željezničkih stanica.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu