"Nema sumnje da je boljševički ideal utemeljen na apsolutnoj požrtvovnosti velikog broja ljudi (muškaraca i žena) koji su radi njega dali sve što su imali, i da ideal posvećen posvećenošću takvog duhovnog diva kakav je bio Lenjin ne može biti isprazan. Uzvišeni primjer te požrtvovnosti slavit će se kroz stoljeća, i kako vrijeme prolazi, bit će sve uzvišeniji i ljepši", rekao je Mahatma Ghandi.
Ruska revolucija imala je efekt planetarnih razmjera.
Getty ImagesNije samo Ghandi osjetio značaj revolucije koja je kao svoj krajnji domet proklamirala prosperitet radničke klase. U tom kontekstu vrijedi spomenuti i američkog novinara Johna Reeda, autora knjige "Deset dana koji su potresli svijet", objavljene ubrzo nakon boljševičke pobune u listopadu 1917.
Ruska revolucija imala je dvojako djelovanje i planetarne razmjere. "Komunizam je predstavljao egzistencijalnu opasnost za kapitalistički svijet i bio kritički faktor koji je prisilio kapitaliste da običnim ljudima olakšaju uvjete života", napisao je za The Independent Youssef El-Gingihy povodom stogodišnjice Revolucije. Tako su događaji u Rusiji značajno doprinijeli jačanju sveopćeg blagostanja u zapadnim državama.
Drugi je faktor dekolonizacija, i on je također bio globalan. Po mišljenju povjesničara i političara Tariqa Alija, Ruska revolucija "ubrzala je proces dekolonizacije i poslužila kao inspiracija za revolucije u Vijetnamu, Kini i na Kubi".
Pobjeda nad nacizmom u Velikom domovinskom ratu (kako se Drugi svjetski rat zove u Rusiji) toliko je grandiozna da to nije potrebno posebno ni objašnjavati. Rijetko se, međutim, naglašava činjenica da je socijalni, politički i ekonomski sustav koji je uspio uništiti nacizam formiran poslije Revolucije 1917. godine. Tariq Ali pobjedu u ratu dovodi u direktnu vezu s revolucijom: "Crvena armija, koja je preživjela Staljinove čistke, slomila je kičmu Trećem Reichu kod Staljingrada i Kurska".
On je također naglasio da "Drugi svjetski rat nije dobio redov Ryan, nego redov Ivan. To se nikada ne smije zaboraviti". I zaista, tri četvrtine svojih ukupnih gubitaka u ratu Njemačka je pretrpjela u sukobu sa sovjetskom Rusijom. Prema pojedinim procjenama, odnos žrtava u ratu protiv nacista je 80 poginulih Rusa na jednog poginulog Amerikanca.
Velika je cijena plaćena za tu pobjedu: 27 milijuna građana Sovjetskog Saveza pobijeno je, a mnogi su gradovi uništeni. "Kada smo 1945. godine avionom letjeli u Rusiju, nisam vidio nijednu cijelu kuću od zapadne granice zemlje do područja oko Moskve.
Maršal Žukov mi je pričao da je u pustošenju ove regije pobijeno toliko žena, djece i staraca da ruske vlasti nikada neće biti u stanju procijeniti pravi broj žrtava", sjećao se kasnije general Eisenhower.
Let Jurija Gagarina, prvog kozmonauta na svijetu, zadivio je čitav planet i "otvorio čovječanstvu nove horizonte".
"Sada mi čitav život izgleda kao jedan sretan trenutak. Sve što je preživljeno i napravljeno ranije, preživljeno je i napravljeno radi ovog trenutka", rekao je Gagarin u govoru nekoliko minuta prije ulaska u svemirski brod. Taj njegov govor emitiran je u celom Sovjetskom Savezu i širom svijeta. Nešto kasnije, kada je raketa poletjela, prvi je kozmonaut rekao: "Poehali!" ("Krećemo!").
Gagarinov je let u SSSR-u izazvao euforiju.
SputnikGagarinov let izazvao je u SSSR-u euforiju. Ruski kozmonaut je poslije leta dočekan u Moskvi kao heroj. "Ako pogledamo reakciju Moskovljana, vidjet ćemo da je narod izašao na ulice, mnogi su pratili njegov dolazak s krovova i prozora. Ja bih to usporedio s proslavom 9. svibnja, Dana Pobjede [Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu]", rekao je Sergej Hruščov, sin Nikite Hruščova, sovjetskog lidera u vrijeme Gagarinovog podviga.
Gagarinov let poslije uspješnog lansiranja satelita "Sputnjik" 1957. godine potaknuo je rukovodstvo SAD-a da forsira utrku u osvajanju svemira i prisilio predsjednika Johna Kennedyja da najavi planove vezane za let Amerikanaca na Mesec.
"Ja sam s Isusom Kristom. On je bio prvi naš socijalist. Tu se nema više što reći", izjavio je bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov, čovjek koji je krajem 1980-ih pokrenuo perestrojku u Sovjetskom Savezu.
Perestrojka je bila cijenjena u inozemstvu, ali građani u samom SSSR-u nisu bili oduševljeni njome.
Vladimir Musaeljan, Aleksandar Čumičov/TASSŠto god da je mislio Gorbačov pozivajući se na Isusa Krista, on je svoje reforme, kao i drugi političari, počeo od restrukturiranja ekonomije. Proveo je strukturne reforme s ciljem da stvori ekonomski sustav koji bi bio kombinacija socijalizma i slobodnog tržišta. Međutim, Gorbačovljeve reforme samo su unijele kaos u sovjetsku ekonomiju i poljuljale njegovu popularnost, a na kraju prouzrokovale i raspad Sovjetskog Saveza.
Gorbačov je inicirao i takozvanu "glasnost" (slobodu govora) kao sredstvo za borbu protiv svojih konzervativnih političkih protivnika koji su mu se protivili. "Glasnost" je prije svega donijela više slobode medijima.
Tijekom perestrojke Gorbačov je uspostavio dobre osobne odnose sa zapadnim liderima i potpisivao sporazume koji su značajno smanjili tenziju između SSSR-a i Zapada, što je doprinijelo okončanju Hladnog rata.
Perestrojka je bila cijenjena u inozemstvu, ali građani u samom SSSR-u nisu bili oduševljeni njome. Danas 55% stanovnika Rusije smatra da je efekt Gorbačovljevih reformi bio više negativan nego pozitivan.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
