Kakav je bio nastup Ruskog Carstva na njegovim posljednjim Olimpijskim igrama 1912.

Russia Beyond (Javna domena)
Ljetne igre u Stockholmu bile su posljednje Olimpijske igre na kojima je sudjelovalo Rusko Carstvo. Sljedeći put, četrdeset godina kasnije, sportaši su se pojavili na Igrama predstavljajući Sovjetski Savez!

Povijest olimpijskog pokreta u Ruskom Carstvu prilično je kratka i predvidljivo završava raspadom samog carstva. Zemlja se natjecala samo na trima Olimpijskim igrama. Preskočivši prve Igre u modernoj povijesti u Ateni, Rusija je 1900. godine prvi put sudjelovala na Drugim igrama u Parizu.

Zatim su se ruski sportaši okušali na Igrama 1908. u Londonu, gdje je umjetnički klizač Nikolaj Panjin donio Rusiji prvu i jedinu olimpijsku medalju.

I, konačno, Rusija je sudjelovala na Igrama u Stockholmu 1912. godine, koje su se ispostavile kao posljednje. Evo nekoliko fotografija ruskog tima na Olimpijskim igrama koje su se dogodile prije 110 godina. 

Ceremonija otvaranja održana je 6. srpnja 1912. godine na Olimpijskom stadionu u Stockholmu koji je izgrađen specijalno za Igre. Švedska kraljevska obitelj prisustvovala je događaju i promatrala prolazak nacionalnih timova. Na slici su ruski sportaši na ceremoniji otvaranja.

Ruski je tim brojao 181 sportaša, od kojih su mnogi bili porijeklom iz Sankt-Peterburga, kao i iz Estonije i baltičke oblasti Livonije, koja je tada bila dio Ruskog Carstva. Istovremeno je Finska, koja je također bila dio Rusije, sudjelovala odvojeno na Igrama.

Tim je predvodio veliki knez Rusije Dmitrij Pavlovič, rođak Nikolaja II. Sam princ sudjelovao je u natjecanjima u jahanju, kako u pojedinačnom, tako i u ekipnom preskakanju prepreka. (Kasnije će postati poznat kao suučesnik u ubojstvu Grigorija Rasputina). 

Reprezentacija Rusije nije se baš najbolje pokazala na Igrama, osvojivši samo pet srebrnih i brončanih medalja, ali nijednu zlatnu. Inače, prvak u umjetničkom klizanju Igara u Londonu, Nikolaj Panjin, ovoga je puta sudjelovao kao strijelac i osvojio samo 8. mjesto.

Estonski veslač Mart Kuusik osvojio je broncu u pojedinačnoj disciplini skul, latvijski sportski strijelac Haralds Blaus osvojio je broncu u gađanju na trap (također se natjecao na Igrama kao trkač na stazi). Brončanu medalju osvojila je grupa od sedam ruskih jedriličara (Esper Beloseljski, Ernest Braše, Karl Lindholm, Nikolaj Pušnicki, Aleksandar Rodionov, Josif Šomaker i Filip Štrauh). Oni su bili treći u jedrenju desetometarskom jahtom, iza Švedske i Finske.

Srebrnu medalju osvojila je i ekipa od četvorice ruskih sportaša (Amos Kaš, Nikolaj Meljnicki, Grigorij Pantelejmonov i Pavel Vojlošnjikov) u gađanju brzometnim pištoljem od 30 metara.

Ruski nogometni tim (na slici ispod) završio je na 6. poziciji, okončavši natjecanje nakon poraza od Finske s 2:1 u četvrtfinalu. Nakon toga, na takozvanom "utješnom turniru", ruska nogometna reprezentacija pretrpjela je najteži poraz u povijesti, izgubivši od Njemačke rezultatom 0:16.

Međutim, jedna epizoda ruskog tima na Olimpijskim igrama 1912. zaista je vrijedila! Estonski hrvač po imenu Martin Klein osvojio je srebrnu medalju nakon što je izdržao u najdužem hrvačkom meču ikada zabilježenom. Borio se protiv aktualnog svjetskog prvaka, Finca Alfreda Asikainena, ukupno 11 sati i 40 minuta!

Poslije tako iscrpljujućeg nastupa, sljedećeg dana nije se mogao natjecati i izgubio je potencijalno zlato. Za razliku od drugih sportaša Ruskog Carstva, on je nastavio svoju olimpijsku priču: 1919. postao je hrvački trener i pripremao estonske hrvače za Olimpijske igre 1920. godine.

Loši rezultati ruskih sportaša nisu zadovoljili princa Dmitrija i on je planirao organizirati godišnja nacionalna natjecanja kako bi se pripremio za buduće olimpijske igre. Tako su interne ruske olimpijske igre organizirane naredne dvije godine, 1913. u Kijevu i 1914. u Rigi, koji su tada bili dio Ruskog Carstva.

Zatim je došao Prvi svjetski rat, koji je omeo sve sportske događaje. Sljedeće Olimpijske igre održane su 1920. u Antwerpenu, ali Rusija, zahvaćena revolucijom i građanskim ratom, nije pozvana, jer svijet nije priznao vlast boljševika. Sovjetski Savez formiran je 1922. godine i zauzvrat je odlučio ne sudjelovati u "kapitalističkim" sportskim natjecanjima, organizirajući svoju "Spartakijadu" za radnike i komuniste iz cijelog svijeta. SSSR je prvi put sudjelovao na Olimpijskim igrama poslije Drugog svjetskog rata - 1952. godine sovjetski su se sportaši uputili na Igre u Helsinkiju.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće