Pet sovjetskih špijuna koji su izdali domovinu

Russia Beyond (Foto: Keystone/Getty Images; Javna domena)
Jedni su bili ljuti na sovjetsku vlast, drugi su žudjeli za boljim životom, treći strahovali od represija... To su osnovni razlozi koji su pobudili pojedine pripadnike sovjetske obavještajne službe da prebjegnu na drugu stranu.

1. Igor Guzenko 

Igor Guzenko

Kada je u jesen 1944. godine saznao da će biti vraćen u Moskvu, pripadnik Vanjske obavještajne službe SSSR-a Igor Guzenk,  koji je radio u sovjetskom veleposlanstvu u Ottawi, nije se nimalo obradovao. Već je bio navikao na komforan život na Zapadu i nije ni najmanje čeznuo za Sovjetskim Savezom koji je bio razoren u ratu. Ali nije imao izbora. Bilo mu je dozvoljeno samo da malo odgodi povratak.

Zato se Guzenko 6. rujna 1945. godine obratio Službi za imigraciju i naturalizaciju i zatražio kanadsko državljanstvo. Taj je događaj imao odjeka, pa je za njega ubrzo saznao i kanadski premijer Mackenzie King, a saznali su i službenici sovjetskog veleposlanstva. Pored toga, otkrili su da im je nestalo nekoliko knjiga s kodovima i materijalom za njihovo dešifriranje. Iste su noći u Guzenkov stan upala četiri sovjetska agenta, ali je Igor s obitelji tada za svaki slučaj noćio kod susjeda. Već se sutradan kanadska policija pobrinula za njihovu sigurnostj.

Zahvaljujući Guzenkovim svedočenjima i dokumentima koje je on predao vlastima Kanade nekoliko je desetaka ljudi optuženo za špijunažu u korist Sovjetskog Saveza. Među njima je bio čak i član kanadskog parlamenta.

2. Elizabeth Bentley

Elizabeth Bentley

Ova mlada komunistkinja, poznata u Moskvi pod pseudonimom "Pametnica" (rus. "Umnica"), praktički je 1945. godine pokidala razgranatu sovjetsku obavještajnu mrežu u SAD-u. Ona je tijekom 1930-ih opskrbljivala SSSR važnim informacijama dok je u New Yorku radila u talijanskoj biblioteci iza koje je stajala Mussolinijeva vlada, a zatim i kao pomoćnica i ljubavnica utjecajnog sovjetskog obavještajca Jakova Golosa.

Poslije iznenadne smrti svog ljubavnika 1943. godine, Elizabeth više nije bila toliko zainteresirana da radi za SSSR. Po prirodi je imala nestabilan karakter i stalno je sumnjala u ispravnost izabranog puta, a problemi s alkoholom dodatno su pospješili rasplet. Dvije godine kasnije "Pametnica" se obratila FBI-ju i predala Amerikancima poveliki popis sovjetskih agenata koji rade u Sjevernoj Americi.

3. Vladimir Petrov

Vladimir Petrov

Bračni par Petrov, Vladimir i Jevdokija, radili su u sovjetskom veleposlanstvu u Canberri. Službeno nisu bili na značajnim funkcijama, ali su oboje zapravo bili kadrovski časnici KGB-a. Rukovoditelj sovjetskih specijalnih službi Lavrentij Berija izgubio je bitku u borbi za vlast poslije Staljinove smrti 1953. godine, nakon čega je uhićeen i strijeljan. Vladimir Petrov tada se zabrinuo da će val represija koji je krenuo protiv Berijinih ljudi uskoro stići i do Australije.

Zbog toga je 3. travnja 1954. godine zatražio politički azil u Australiji. Njegova žena tada se nalazila u drugom gradu i nije znala ništa o tome. Kada se u Moskvi saznalo za ovaj događaj, izdano je naređenje da se bar ona hitno vrati u domovinu. Dva sovjetska agenta silom su strpala Jevdokiju u avion koji je letio u SSSR. Premijer Australije Robert Menzies osobno je naložio da se plan osujeti, što je i učinjeno na aerodromu Darwin dok je avion bio na dopuni goriva. Oboje su do svoje smrti živjeli u predgrađu Melbournea pod zaštitom australskih specijalnih službi.

4. Dmitrij Poljakov

D. F. Poljakov

General-major Vanjske obavještajne službe Dmitrij Poljakov dvadeset je godina bio odan američkoj obavještajnoj službi. Razlog njegove izdaje vjerojatno je bila obiteljska tragedija. Dijete se, naime, teško razboljelo, a liječenje je bilo skupo pa se Poljakov obratio svome rukovodstvu tražeći pomoć. Iz nepoznatih je razloga odbijen, tako da je dijete umrlo.

General je zbog toga 1961. godine uspostavio kontakt s FBI-jem tijekom službenog putovanja u SAD. U narednim je godinama izdao Amerikancima gotovo tisuću i pol agenata sovjetskih specijalnih službi. Pokrovitelji su Poljakovu u više navrata predlagali da napusti Sovjetski Savez, ali je on uvijek odgovarao: "Ne čekajte me, ja nikada neću doći u SAD. Ja ovo ne radim radi vas, nego radi svoje zemlje. Rođen sam kao Rus i umrijet ću kao Rus."

Raskrinkan je 1986. godine, nakon što je iz zdravstvenih razloga otišao u mirovinu. Dvije godine kasnije strijeljan je za izdaju domovine.

5. Vladimir Rezun (Viktor Suvorov)

 Viktor Suvorov u Varšavi, 2011.

Agent Vanjske obavještajne službe u Švicarskoj Vladimir Rezun prebačen je u lipnju 1978. godine zajedno sa ženom i dvoje djece uz pomoć britanskih specijalnih službi iz Ženeve u Veliku Britaniju. U domovini je u odsustvu osuđen na smrt.

Rezun se posvetio povijesti Drugog svjetskog rata i objavio čitav niz knjiga pod pseudonimom Viktor Suvorov. Bivši je špijun iznio i branio hipotezu o namjeri Sovjetskog Saveza da preventivno napadne nacističku Njemačku i tvrdio da se Crvena armija nije pripremala za obranu, nego za "oslobodilački pohod" u Europu. U znanstvenim je krugovima Suvorov u više navrata kritiziran zbog mnogobrojnih grešaka i nepreciznosti, a njegova se teorija tretira kao neosnovana.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće