Koliko u Rusiji ima ratnih praznika?

Dan potpunog oslobođenja Lenjingrada od nacističke blokade (27. siječnja)

Proboj Lenjingradske blokade

Boris Kudojarov/russiainphoto.ru

Tijekom Lenjingradsko-novgorodske operacije od siječnja do ožujka 1944. godine Crvena armija odbacila je grupu armija "Sjever" 180-280 kilometara od Lenjingrada, primoravši neprijatelja da se povuče na obrambenu liniju "Panther" na estonskoj granici. Blokada drugog po značaju grada u SSSR-u, koja je trajala 872 dana i odnijela milijun i pol života, konačno je ukinuta.

Dan kada je sovjetska vojska potukla njemačke nacističke trupe u Staljingradskoj bitci (2. veljače) 

Staljingrad, 31. siječnja 1943. "Grad je slobodan!"

Georgij Zeljma/Sputnik

Crvena armija je 23. studenog 1942. godine u operaciji "Uran" zatvorila obruč oko 6. njemačke armije u Staljingradu. Trupe Donskog fronta presjekle su 26. siječnja naredne godine ovu armiju na dvije grupe i uništile svaku ponaosob. Upravo tada je na pomolu bio korjeniti preokret u Drugom svjetskom ratu.

Dan branitelja Domovine (23. veljače)

Mihail Vasiljevič Frunze na smotri dobrovoljaca Radničko-seljačke crvene armije (RKKA).

Sputnik

U Rusiji se svake godine 23. veljače obilježava Dan branitelja Domovine posvećen čitavom nizu događaja: donošenju Dekreta o formiranju radničko-seljačke Crvene armije od 28. siječnja 1918. godine, Dekreta o formiranju radničko-seljačke Crvene flote 11. veljače iste godine, kao i odlučnom otporu koji su tek formirani crvenoarmejski odredi pružili njemačkim trupama u veljačkim borbama kod Pskova i Narve.

Dan pobjede ruskih ratnika pod vodstvom kneza Aleksandra Nevskog nad njemačkim vitezovima na Čudskom jezeru (18. travnja) 

Sergej Ejzenštejn/"Mosfiljm", 1938.

5. travnja (događaj se obilježava 18. travnja) na području Čudskog jezera novgorodski knez Aleksandar Nevski potukao je vojsku njemačkih vitezova Livonskog reda i Derptske biskupije. Takozvana "bitka na ledu" odigrala je ključnu ulogu u suprotstavljanju njemačkoj ekspanziji usmjerenoj na zemlje sjeverozapadne Rusije sredinom 13. stoljeća. To je bilo posebno važno u razdoblju kada su ruske kneževine bile izložene razornoj mongolskoj najezdi.

Dan Pobjede sovjetskog naroda u Velikom domovinskom ratu 1941.-1945. (9. svibnja) 

Veliki domovinski rat 1941.-1945. Zastava Pobjede na zgradi Reichstaga u Berlinu.

Vladimir Grebnjov/Sputnik

U noći između 8. i 9. svibnja 1945. godine u berlinskom predgrađu Karlshorst potpisana je bezuslovna kapitulacija njemačkih oružanih snaga. Samim tim je okončan Veliki domovinski rat, u kojem je život izgubilo 27 milijuna sovjetskih građana.

Dan pobjede ruske flote nad turskom flotom u Česmenskoj bitci (7. srpnja)

Česmenska bitka

Ivan Ajvazovski/Nacionalna umjetnička galerija Ajvazovski u Feodosiji

7. srpnja 1770. godine u toku rusko-turskog rata 1768.-1774. ruska je flota odnijela jednu od najvećih pobjeda u svojoj povijesti. U bitci u Česmenskom zaljevu uništen je značajan dio osmanske flote. Turci su izgubili 15 bojnih brodova, 6 fregata i mnoštvo manjih plovila. Od 15 000 mornara izginulo je gotovo 11 000. Rusija je pokazala svoju nadmoć u konfliktu.

Dan pobjede ruske vojske pod zapovjedništvom Petra Prvog nad Šveđanima u Poltavskoj bitci (10. srpnja)

Poltavska pobjeda

Aleksandr Kocebu/Ermitaž

Pobjeda u Velikom sjevernom ratu 1700.-1721. nad Švedskom omogućila je Rusiji da prvi put u svojoj povijesti uđe u klub velikih sila Europe. Ključnu ulogu u svemu što se dogodilo odigrala je Poltavska bitka 8. srpnja 1709. godine (obilježava se 10. srpnja). Gotovo cijela vojska kralja Karla XII. ubrzo se poslije sloma predala, a kralj je bio prisiljen tražiti utočište kod turskog sultana.

Dan prve pomorske pobjede u ruskoj povijesti, odnesene pod zapovjedništvom Petra Prvog, protiv Šveđana kod rta Gangut (9. kolovoza) 

Bitka kod Ganguta

Mavrikij Bakua

Nije bila mala stvar pobijediti Šveđane na kopnu, ali je to tek polovica posla. Trebalo ih je potući i na moru. To se dogodilo 7. kolovoza (praznik pada 9. kolovoza) 1714. godine, kada je kod rta Gangut (poluotok Hanko) ruska regularna (u to vrijeme veslačka) flota odnijela svoju prvu pobjedu u povijesti. Flotu je u ovoj bitci, kao i kod Poltave, predvodio osobno car Petar I.

Dan kada je sovjetska vojska potukla njemačko-fašističke trupe u Kurskoj bitci (23. kolovoza)

Kurska izbočina

Ivan Šagin/MAMM/MDF/russiainphoto.ru

Može se reći da je Staljingradska bitka nagovijestila korjeniti preokret u Drugom svjetskom ratu, a Kurska je bitka taj preokret "zapečatila". Izdržavši moćnu ofenzivu njemačkih trupa na Kurskoj izbočini u ljeto 1943. godine, Crvena armija prešla je u veliku kontraofenzivu na svim frontova, i od tada nije gubila stratešku inicijativu sve do konačne pobjede u ovom ratnom konfliktu.

Dan završetka Drugog svjetskog rata (3. rujna) 

Drugi svjetski rat (1939.-1945.), američki bojni brod "Missouri". Potpisivanje akta o kapitulaciji Japana 2. rujna 1945.

Sputnik

Na američkom bojnom brodu "Missouri" 2. rujna 1945. godine Japan je potpisao kapitulaciju, čime je okončan Drugi svjetski rat. Iste je godine Vrhovni Sovjet SSSR-a proglasio 3. rujna praznikom pobjede nad Japanom. U federalni zakon "O danima ratne slave i spomen-datumima Rusije" 2020. godine unesene su izmjene i 3. rujna je proglašen Danom okončanja Drugog svjetskog rata.

Dan Borodinske bitke u kojoj se ruska vojska pod zapovjedništvom M. I. Kutuzova sukobila s francuskom vojskom (8. rujna) 

Bitka kod Moskve (Borodinska bitka) 1812.

Nikolaj Samokiš

"Borodinska bitka bila je najljepša i najužasnija, Francuzi su pokazali da su dostojni pobjede, a Rusi su zaslužili da budu nepobjedivi", govorio je Napoleon za bitku koja se dogodila kod podmoskovskog sela Borodina 7. rujna 1812. godine (Dan ratne slave obilježava se 8. rujna). Francuski car nije postigao ono što je očekivao – nije slomio rusku vojsku u najvećem okršaju, i to je u velikoj mjeri utjecalo na krajnji rezultat njegove ratne kampanje u Rusiji.

Dan pobjede ruske eskadre pod zapovjedništvom F. F. Ušakova nad turskom eskadrom kod rta Tendra (11. rujna)

Bitka kod rta Tendra. 1790. F. F. Ušakov.

Vladimir Kosov (CC BY-SA 4.0)

U toku dvodnevnog morskog okršaja kod rta Tendra 8. i 9. rujna (Dan ratne slave obilježava se 11. rujna) 1790. godine ruska je flota potukla brojniju tursku flotu. Zajedno s pobjedama na kopnu ovaj trijumf je osigurao Rusiji pobjedu u ratu protiv Osmanskog Carstva 1787.-1791., a ujedno i njezin veći utjecaj na sjevernim obalama Crnog mora, na Kavkazu i Balkanu.

Dan pobjede ruskih pukovnija na čelu s velikim knezom Dimitrijem Donskim nad mongolsko-tatarskim trupama u Kulikovskoj bitci (21. rujna) 

Kulikovska bitka

Adolphe Yvon

8. rujna (Dan ratne slave obilježava se 21. rujna) 1380. godine moskovski knez Dmitrij Ivanovič potukao je na Kulikovom polju trupe vojskovođe Mamaja, koji je u tom trenutku imao vrhovnu vlast u Zlatnoj Hordi. Ta pojbeda ozbiljno je uzdrmala pozicije Mongola u Rusiji i pojačala ulogu Moskve kao centra oko kojeg se ujedinjuju rasparčane ruske zemlje. Kanovi su ipak zadržali svoju vlast na ovom području još čitavo stoljeće.

Dan kada su sovjetske trupe potukle njemačko-fašističku vojsku u bitci za Kavkaz (9. listopada)

Borci planinske streljačke divizije brane jedan od kavkaskih prijelaza, prosinac 1942.

Maks Aljpert/Sputnik

Kavkaz je imao ključnu ulogu u strateškim planovima njemačkog zapovjedništva 1942. godine. Zauzimanje njegovih naftnih područja omogućilo bi Njemačkoj da nanese bolan udarac Sovjetskom Savezu. Crvena armija je, međutim, izdržala ofenzivu njemačko-rumunjskih trupa i uspjela potisnuti neprijatelja iz ove regije. Bitka za Kavkaz završena je 9. listopada 1943. godine kada je 56. sovjetska armija izašla na Kerčki tjesnac između Tamanskog i Krimskog poluotoka.

Dan narodnog jedinstva (u čast zauzimanja Kitaj-grada u jurišu narodnih ustanika pod vodstvom nižnjenovgorodskog kmeta Kuzme Minjina i kneza Dmitrija Požarskog (4. studenog))

Protjerivanje Poljaka iz Kremlja.

Ernst Lissner

U razdoblju duboke političke i ekonomske krize u ruskoj državi, poznate pod nazivom "Smutno doba", jedan broj boljara bio je za to da se za cara proglasi poljski kraljević Vladislav te je dopustio da poljsko-litavnski garnizon uđe u Moskvu. Narod se pobunio protiv strane intervencije i podigao se na ustanak pod rukovodstvom kneza Dmitrija Požarskog i trgovca Kuzme Minjina. Ustanici su potukli interventne jedinice i oslobodili glavni grad. U znak sjećanja na te događaje 4. studenog se obilježava i kao Dan ratne slave, i kao Dan narodnog jedinstva.

Dan izvođenja vojne parade na Crvenom trgu u Moskvi povodom 24. godišnjice Velike oktobarske socijalističke revolucije (7. studenog) 

Parada na Crvenom trgu

Arkadij Šajhet/MAMM/MDF/russiainphoto.ru

U jeku bitke za Moskvu, 7. studenog 1941. godine, kada su Nijemci bili u neposrednoj blizini glavnog grada, Crvena armija prošla je Crvenim trgom u svečanoj paradi povodom 24. godišnjice revolucije. Mnogi su ravno s parade otišli na front. Parada je demonstrirala cijelom svijetu da Sovjetski Savez još nije slomljen, i pored tvrdnji njemačke propagande, i da će se boriti do kraja.

Dan pobjede ruske eskadre pod zapovjedništvom P. S. Nahimova nad turskom eskadrom kod rta Sinop (1. prosinca)

Bitka kod Sinopa

Ivan Ajvazovski

30. studenog 1853. godine (Dan ratne slave obilježava se 1. prosinca) u toku Krimskog rata 1853.-1856. u luci grada Sinopa ruska je flota do nogu potukla eskadru Osmanskog Carstva. Bila je to posljednja bitka jedrenjaka u povijesti. Rusi su sjajnom pobjedom šokirali Engleze i Francuze i dali im povoda da uđu u konflikt na strani Turaka. Rusija je na kraju izgubila rat protiv koalicije velikih sila.

Dan početka kontraofenzive sovjetskih trupa protiv njemačke nacističke vojske u bitci kod Moskve (5. prosinca) 

Veliki domovinski rat 1941.-1945. Bitka za Moskvu. Sovjetski borci vode borbe.

Leonid Dorenski/Sputnik

Tijekom cijelog listopada i studenog 1941. godine na prilazima sovjetskom glavnom gradu vodile su se žestoke borbe. Crvena armija je posljednjim snagama pokušavala obraniti Moskvu. Sovjetske trupe namučile su neprijateljsku vojsku, a kad su pristigle svježe rezerve 5. prosinca 1941. godine prešle su u veliku kontraofenzivu i odbacile uzdrmanog neprijatelja nekoliko stotina kilometara od sovjetske prijestolnice. Bio je to prvi tako veliki poraz Wehrmachta od početka Drugog svjetskog rata.

Dan kada su ruske trupe pod zapovjedništvom A. V. Suvorova zauzele tvrđavu Izmail (24. prosinca)

Juriš na Izmal

Samuil Šifljar

"Samo se jednom u životu donosi odluka da vojska krene u juriš na takvu tvrđavu", govorio je Aleksandar Suvorov, najbolji vojskovođa u povijesti Rusije, imajući u vidu zauzimanje moćne turske tvrđave Izmail. Neposredno prije juriša Suvorov je naredio da se napravi precizna kopija rova, nasipa i zidina, te je vojska tu neprekidno trenirala. 22. prosinca 1790. godine (Dan ratne slave obilježava se 24. prosinca) ruska je vojska zauzela tvrđavu koja se smatrala neosvojivom, izgubivši pri tome 2000 ljudi. Turski garnizon izgubio je preko 26 000 ljudi.