Zašto su Tajvanci zarobili sovjetski tanker?

korabley.net
23. lipnja 1954. godine dogodilo se nešto što će potresti čitav SSSR. U neutralnim vodama Južnog kineskog mora zarobljen je sovjetski tanker "Tuapse" (nekim članovima posade bilo je potrebno gotovo 35 godina da se vrate u domovinu). Na taj korak nisu se odlučili nikakvi pirati, nego ratna mornarica Tajvana. Kako se maleni Tajvan odlučio za ulazak u otvoreni konflikt s jednom od vodećih svjetskih sila?

Protivnici

Sovjetski Savez i Republika Kina nisu oduvijek bili neprijatelji. U drugoj polovini 30-ih godina Moskva je intenzivno podržavala vladajuću stranku Koumintang Čanga Kai-šeka, koja je pružala otpor japanskoj agresiji.

Kasnije su se, međutim, njihovi putovi razišli. SSSR je stao na stranu komunista Mao Ce-tunga i dojučerašnji su prijatelji postali neprijatelji.

Narodnooslobodilačka armija Kine je 1949. godine pristalice Čanga Kai-šeka protjerala s kopnenog dijela zemlje na otok Tajvan, ali ovi nisu prihvatili poraz. Osiguravši podršku američkih saveznika, kuomintangovci su pokušali uvesti pomorsku blokadu Narodne Republike Kine i zadržavali su strane teretne brodove koji su išli kod komunista. Poslije konfisciranja tereta, brodove bi obično puštali.

Čang Kai-šek se jedino plašio dirati sovjetske brodove. Međutim, taj je strah nestao na proljeće 1953. godine, kada je umro Staljin i u SSSR-u počela borba za vlast.

Zarobljavanje

Sovjetski tanker "Tuapse" koji je u svibnju 1954. godine isplovio iz Odesse prevozio je za Šangaj deset tisuća tona aviokerozina, namijenjenog Ratnom zrakoplovstvu Narodne Republike Kine. Kada je već bio blizu svog odredišta, presrela su ga dva tajvanska razarača.

Časnik Cuj Čanglin sudjelovao je u operaciji zarobljavanja, a nešto kasnije prebjegao u kopnenu Kinu. "Zapitao sam se kako se zapovjedništvo Čang Ka-išeka odlučilo na takvu odvažnost", rekao je on na saslušanju: "Ubrzo sam od kapetana dobio iscrpan odgovor na to pitanje. Dogodilo se to kada smo rano ujutro 23. lipnja ugledali 'Tuapse' i krenuli prema njemu. Stajao sam u to vrijeme na zapovjednom mostu i pomoću dalekozora ugledao u daljini siluete još dva broda, o čemu sam odmah izvjestio kapetana. On je rekao da ti brodovi pripadaju američkoj vojnoj mornarici. Oni su, rekao je kapetan, dočekali tanker 'Tuapse' u tjesnacu Bashi i ispratili ga do ranije dogovorenog mjesta zarobljavanja, priopćivši koordinate sovjetskog broda kuomintanškom zapovjedništvu."

Kineski su brodovi ispalili nekoliko hitaca upozorenja, zahtijevajući da se brod zaustavi. Na brod je izveden desant koji ga je uzeo pod kontrolu.

"Tuapse" je dotjeran u tajvansku luku Kaohsiung . Tamo se, po riječima Cuja Čanglina, na brod popelo nekoliko američkih vojnih savetnika u civilu, koji su preuzeli svu dokumentaciju i detaljno proučili tanker.

Skandal

Sovjetski Savez hitno je reagirao na incident. Moskva nije priznavala tajvansku vlast i protestna je nota upućena direktno SAD-u.

"Potpuno je očigledno da je zarobljavanje sovjetskog tankera u vodama pod kontrolom Ratne mornarice SAD-a mogla ostvariti samo američka mornarica. Sovjetska vlada očekuje da će vlada SAD-a u vezi s napadom na sovjetski trgovački brod na otvorenom moru poduzeti mjere kako bi se odmah vratili brod, njegov teret i posada", stajalo je u noti, čiji je tekst 25. lipnja objavio list Pravda.

S obzirom na to da je Čang Kai-šek zadržao brod i njegovu posadu, Sovjetski Savez i neke zemlje socijalističkog bloka pojačali su diplomatski pritisak, također u okviru Ujedinjenih naroda.

Iz filma

Sudbina posade

Američke i tajvanske specijalne službe, međutim, nisu žurile ispuniti zahtjeve Moskve. Oni su imali svoje planove sa sovjetskim mornarima.

49 članova posade podijeljeno je na grupe od 10-15 ljudi, koje su međusobno potpuno izolirane. Svakodnevno su ih psihološki obrađivali, navodeći ih da traže politički azil u SAD-u. Cilj je bio naškoditi ugledu Sovjetskog Saveza, pokazujući da ljudi iz te zemlje bježe čim im se ukaže prilika.

Mornari su dobili status ratnih zarobljenika, oskudno su hranjeni, prebijani, ili su, pak, dobivali mito i obećanja bezbrižnog i lagodnog života na Zapadu. Jednom im je čak rečeno da je već počeo Treći svjetski rat i da će ih, ako ne promijene stranu, jednostavno strijeljati.

Tek je godinu dana kasnije Sovjetski Savez uz posredništvo Francuza uspio izvući 29 članova posade, uključujući kapetana tankera Vitalija Kalinjina. Unatoč pritisku kojem su bili izloženi, ovi su mornari kategorički odbili bilo što potpisati.

Oslobođeni su mornari kod kuće dočekani kao heroji. Isplaćena im je kompenzacija za boravak u zarobljeništvu, uručeno im je ordenje i dobili su visoke dužnosti u mornarici. "Bilo je trenutaka kada smo gubili nadu u povratak. Uglavnom smo se plašili da ne umremo od gladi. Bili smo toliko iznureni da smo nalikovali na žive kosture", prisjećao se Jurij Boriskin.

Iz filma

Sudbina 20 ljudi koji su ipak potpisali molbu za azil bila je nesretna. Devetorica njih prebačena su u SAD, gdje su dvojica čak u radioemisiji kritizirala sovjetsko društvo. Petorica su se uskoro odlučila vratiti kući i u travnju 1956. pobjegla u sovjetsko veleposlanstvo. Kod kuće su dočekani suzdržano, bili su pod kontrolom i više nisu mogli putovati u inozemstvo. Nikolaj Vaganov, jedan od mornara koji su govorili na radiju, uhićen je (doduše, ne odmah, već 1963.) i osuđen na deset godina zatvora za veleizdaju.

Četvorica mornara koji su ostali u SAD-u u odsustvu su osuđeni na smrt. Jedan od njih, Mihail Ivanjkov-Nikolov, ubrzo je psihički obolio i Amerikanci su ga 1959. sami predali sovjetskoj strani. Sovjeti ga nisu strijeljali, nego smjestili u psihijatrijsku bolnicu, gdje je proveo 20 godina.

Još četvorici mornara koji su potpisali molbu za azil dozvoljeno je 1957. da prijeđu iz Tajvana u Latinsku Ameriku, pa da se odatle vrate u SSSR. Najprije je za njih organizirana velika press-konferencija, ali zatim su osuđeni za veleizdaju na 15 godina zatvora.

Od mornara koji su ostali na otoku dvojica su umrla, a jedan je izvršio samoubojstvo. Četvorica su odbila potpisati molbu za azil u SAD-u te su prebačena u lokalni zatvor. Kad su oslobođeni, živjeli su u selu na obali mora pod nadzorom tajvanske policije. Tek 34 godine poslije incidenta s tankerom, 1988., sovjetski konzul u Singapuru uspio ih je vratiti kući.

Tanker "Tuapse" nikad se nije vratio. Poslije službovanja u sastavu Ratne mornarice Republike Kine pod imenom "Kuaiji", upućen je u luku Kaohsiung, gdje se nalazi i danas.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće