Kako Rusi vraćaju povijesne toponime u Oceaniji

Fond za očuvanje etnokulturnog nasljeđa "Mikluho-Maklaj"
Potomak čuvenog svjetskog putnika Nikolaja Mikluho-Maklaja "rehabilitira" ruske geografske nazive u Oceaniji. Na popisu je već preko 70 toponima.

Ruska zastava se vijorila 2019. godine u selu na jednom otoku Papue Nove Gvineje. Tako su domoroci dočekali ekspediciju koju je predvodio unuk brata, a ujedno i imenjak i prezimenjak čuvenog antropologa, Nikolaj Mikluho-Maklaj Mlađi. Na mjestu te zastave je prije 150 godina stajala koliba njegovog pradjeda, velikog svjetskog putnika. "Ovdje svi dobro pamte Rusiju i ’Čovjeka s Mjeseca’, kako su Papuanci zvali Maklaja zbog bijele kože!, priča Nikolaj. Poslije njegovog posjeta selo je u čast njegovog djeda preimenovano u "selo Maklaja".

Nikolaj Mikluho-Maklaj Mlađi, stručnjak Instituta za orijentalistiku Ruske akademije znanosti, zajedno sa znanstvenicima iz Moskve i Sankt-Peterburga sastavio je tabelu s preciznim nazivima i koordinatama geografskih objekata koje su ruski istraživači i moreplovci otkrili u Oceaniji od 19. do 21. stoljeća.

Tijekom ekspedicija 2017. i 2019. godine na Novu Gvineju i rada s australijskim arhivima istraživači su pronašli 71 toponim. Od tog broja danas je samo osam toponima sačuvalo prvobitni naziv, dok su ostali preimenovani. Sada ruski znanstvenici žele da se sjećanje na otkrića predaka sačuva, pa makar i samo na ruskim kartama.

Obala Maklaja, tj. sjeveroistočna obala otoka Nova Gvineja, preimenovana je početkom 20. stoljeća u Rajsku rivijeru (Rai Coast) po nazivu obližnjeg sela. Bilo je to vrijeme njemačke kolonijalne dominacije. Slična sudbina je zadesila i pedesetak drugih toponima, kojima su prvobitne nazive dali Mikluho-Maklaj i ruski moreplovci. Ostale izmjene su izvršene u doba australske vladavine. Ovo su toponimi Oceanije koje su geografskim objektima dali ruski moreplovci, a koji su do današnjeg dana ostali na međunarodnim kartama:

  • Zaljev Vitez, dobio je naziv po korveti "Vitez" na kojoj je Mikluho-Maklaj prvi put doplovio u Oceaniju;
  • Atol Belingshauzena, ruskog admirala i jednoga od prvih Europljana koji je stigao do obala Antarktike;
  • Atol Vostok, dobio je naziv po Belingshauzenovom brodu;
  • Atol Suvorova, čuvenog vojskovođe 18. s;toljeća
  • Greben Kruzenšterna, admirala koji je predvodio prvi ruski put oko svijeta;
  • Greben Neve, dobio je naziv po drugom ratnom jedrenjaku koji je zajedno s Kruzenšternovim brodom plovio oko svijeta, na čelu s kapetanom Jurijem Lisjanskim;
  • otok koji je ime dobio po Lisjanskom.

Povijest

Rusiju i Oceaniju već duže od dva stoljeća spajaju čvrste povijesne veze. Ruske ekspedicije oko svijeta u 19. stoljeću, sovjetske ekspedicije tijekom 1930-ih i 1970-ih, kao i ruske ekspedicije 2017. i 2019. godine dale su značajan doprinos proučavanju autohtonih naroda ove regije i razvoju njihove kulture.

Na primjer, žitelji nekolicine sela prenose s koljena na koljeno predaju o Mikluho-Maklaju koji im je donio željezno oruđe i oni ga od tada koriste u svakodnevnim poslovima. A u jeziku bongu još uvijek postoje ruske riječi, na primjer "topor" (sjekira), "kukuruza" i "arbuz" (lubenica).

Maklaj je vršio antropološka istraživanja među domorocima u Australiji i osnovao tamo prvu biološku stanicu na južnoj hemisferi. S druge strane, ako se izuzmu njegova istraživanja, Rusima je Oceanija na putovanjima uvijek bila samo usputna stanica. Mornari su pokazivali autohtonom stanovništvu rusku zastavu, dopunjavali svoje rezerve hrane i goriva (u zamjenu za metalno oruđe), i dok su se odmarali prikupljali podatke o engleskim kolonijama u Australiji. Koristeći njihove napore, ruski kapetan Ivan Kruzenštern je 1823. godine objavio "Atlas Južnog mora", preciznu kartu južnog dijela Tihog oceana koju su do kraja stoljeća koristili moreplovci iz cijelog svijeta. Danas se sjećanje na otkrića i dostignuća ruskih moreplovaca u Oceaniji čuva između ostalog i zahvaljujući fondu "Mikluho-Maklaj", čiji je osnivač i rukovoditelj Nikolaj Mikluho-Maklaj Mlađi.

"Rusi su se u ovoj regiji bavili istraživanjima, a ne ekspanzijom. Kada bi otkrili neki novi, ranije nepoznati otok, kapetani bi ga oplovili da ga unesu na kartu, a dok su bili usidreni, trudili su se saznati od urođenika kako se otok zove. Ako nije bilo naziva ili otok nije bilo naseljen, onda su sami smišljali naziv i unosili ga zajedno s koordinatama u poseban dnevnik", priča Sofija Pale, doktorica povijesti i vodeća stručnjakinja Centra za azijsko-tihooceanska istraživanja Instituta za orijentalistiku Ruske akademije znanosti. "Te podatke su slali u Pomorsku službu, gdje su držani u tajnosti. Englezi su, naprotiv, tada bili pomorska supersila i u svakoj su luci ostavljali svoje brodove."

Najnovije doba

Istraživanja u Mitchellovoj biblioteci Sydneyja i zapisi ruskih mornara u pomorskim dnevnicima omogućili su da se otkriju prvobitni nazivi mnogih geografskih objekata. Znanstvenici su napravili tabelu u kojoj su po azbučnom redu naveli ruske i suvremene nazive, geografske koordinate, okolnosti pod kojima je došlo do otkrića, kao i tekuću političko-administrativnu pripadnost. Rezultate rada su objavili u znanstveno-popuarnoj knjizi "Rusija i Oceanija. Istraživanja i putovanja Rusa od 19. do 21. stoljeća" i prikazali ih u kratkometražnom filmu "Ruski geografski nazivi u Oceaniji".

Ti podaci će biti iskorišteni i u sastavljanju novog Atlasa svijeta, projekta koji je 2018. godine inicirao predsjednik Rusije Vladimir Putin. Po njegovim riječima, na karti svijeta su pronađene mnogobrojne zamjene ranijih ruskih toponima. "Nikome ništa nećemo nametati <...>, ali nemamo pravo niti ne reagirati na izvrtanje povijesne i, u ovom slučaju, geografske istine", izjavio je Putin u travnju 2018. godine na sjednici upravnog vijeća Ruskog geografskog društva kojim on predsjedava. Taj projekt je povjeren Federalnoj službi za državnu registraciju, katastar i kartografiju ("Rosreestr"), Ministarstvu obrane i Ruskom geografskom društvu.

"Svaka zemlja ima pravo davati nazive koje nađe za shodno", kaže Mikluho-Maklaj Mlađi. "Mi samo na našim kartama možemo preimenovati geografske objekte ili u zagradi pored današnjeg naziva navesti prvobitni naziv kako bi se očuvalo sjećanje na njega."

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće