10 činjenica o bitci za Berlin koje niste znali

Vojnici Crvene armije na tenku "Josif Staljin" (IS-2) ispred Brandenburških vrata u Berlinu. Njemačka, kraj Drugog svjetskog rata, svibanj 1945.

Vojnici Crvene armije na tenku "Josif Staljin" (IS-2) ispred Brandenburških vrata u Berlinu. Njemačka, kraj Drugog svjetskog rata, svibanj 1945.

Getty Images
Čija je vojska jurišala na glavni grad Trećeg Reicha zajedno sa sovjetskim trupama? Na koji je način u kopnenom jurišu na Berlin sudjelovala sovjetska ratna mornarica?

1. Bitka za Berlin se vodila od sredine travnja do početka svibnja 1945. godine, no mogla je početi još u prvim danima veljače. Poslije Vislansko-odranske operacije sovjetske su trupe stigle na svega 60-70 kilometara od njemačke prijestolnice. Prvi bjeloruski front pod zapovjedništvom maršala Georgija Žukova bio je spreman poduzeti odlučujući marš na Berlin. Međutim, neprijatelj je očajnički napadao na susjednim frontovima - Prvom ukrajinskom i Drugom bjeloruskom. Pored toga, u tijeku je bilo prebacivanje njemačkih trupa iz Kurlandije u Pomeraniju. Žukovu je bilo naređeno da pomogne susjedima te je berlinska operacija odgođena za proljeće.

Veliki domovinski rat 1941.-1945. Ofenziva sovjetskih trupa u Njemačkoj. Berlinska operacija, travanj-svibanj 1945. Juriš na Berlin.

2. Uoči početka odlučujućeg juriša na Berlin postavilo će pitanje tko će zauzeti grad - Prvi bjeloruski front na čelu s Žukovom ili Prvi ukrajinski front na čelu s Ivanom Konjevom. Staljin je prešutno dozvolio svojevrsno "nadmetanje" između dvojice maršala. Konjev se toliko zanio da su njegove trupe u težnji ka centru poremetile linije razdvajanja između frontova i izazvale gužvu i zbrku u pozadini Žukovljevih trupa. Na kraju je donesena odluka da centar grada zauzmu vojnici Prvog bjeloruskog fronta, a da im Prvi ukrajinski front pomaže u tome.

Borba Crvene armije na ulicama Berlina, 1945.

3. Crvena armija nije bila sama u bitci za Berlin. Podršku joj je pružila Prva armija Poljske vojske koja je brojala 200 000 ljudi, što je bilo oko 10% čitavog kontingenta. Opremljeni sovjetskim oružjem, saveznici su se podčinjavali komunističkoj Privremenoj vladi Poljske Republike i borili se pod svojom zastavom i u svojoj nacionalnoj uniformi. Najupečatljivija epizoda s njihovim sudjelovanjem bile su borbe na području parka Tiergarten, gdje su vojnici prve divizije "Tadeusz Kościuszko" podržali sovjetsku Drugu gardijsku tenkovsku armiju u trenutku kada je sovjetsko pješaštvo nije moglo pokrivati.

Veliki domovinski rat 1941.-1945. Poljska vojska polaže zakletvu na svečanosti formiranja poljske divizije

4. Njemačka je uoči početka bitke već ostala bez svih svojih saveznika, ali su se tisuće stranaca još uvijek borile za nju. Između ostalih, u gradu je djelovao bataljun Prve latvijske SS divizije, a također Danci, Šveđani, Norvežani i Nizozemci iz SS divizije "Nordland", kao i Francuzi iz SS divizije "Charlemagne". Pored toga, glavni grad Trećeg Reicha branilo je nekoliko stotina Španjolaca koji su nakon povlačenja Plave divizije s Istočnog fronta 1943. godine odlučili ostati i nastaviti borbu protiv Sovjetskog Saveza.

Sovjetski bombarderi sudjeluju u vojnoj operaciji u Bitci za Berlin, 20. travnja 1945.

5. Za sovjetsku haubicu B-4 kalibra 203 mm, kojoj su Nijemci dali nadimak "Staljinov malj", nije postojao neizvediv zadatak. Ona je lako rušila bunkere na Mannerheimovoj liniji i za nekoliko je desetaka minuta mogla višekatnicu pretvoriti u ruševine. U Berlinu se, međutim, našao "tvrd orah" koji ovo čuveno oružje nije moglo slomiti. Bila je to takozvana flak kula Luftwaffea na području berlinskog zoološkog vrta. I pored dugotrajne i uporne paljbe bio je oštećen samo jedan kut tog masivnog zdanja. Garnizon se predao tek kada su borbe u cijelom gradu prestale.

Berlin, Njemačka. Artiljerijska posada sovjetske haubice B-4 kalibra 203 mm pod zapovjedništvom vodnika N. Meškova gađa Reichstag u Drugom svjetskom ratu.

6. Reichstag nije bio zauzet iz prvog pokušaja. Juriš 29. travnja je propao. Zgrada je pala tek 30. travnja navečer. Sutradan, kada su se nad ovim simbolom Trećeg Reicha već vijorile sovjetske zastave, 1500 Nijemaca se pokušalo iz podrumskih prostorija Reichstaga probiti van, ali bez uspjeha.

Vojnici Crvene armije nose svoju ratnu zastavu u jurišu na Reichstag, Berlin 1945, Drugi svjetski rat.

7. "Amerikanci" su na neki način ipak sudjelovali u bitci za Berlin. Radi se o tome da su u jurišu korišteni i američki tenkovi srednje veličine M4A2 "Sherman", koje su Sjedinjene Države isporučile Sovjetskom Savezu po programu zakona o zajmu i najmu. Samo je Druga gardijska tenkovska armija izgubila 209 tih tenkova u borbama za Berlin.

Drugi svjetski rat, Njemačka, Bitka za Berlin. Sovjetska vojska je zauzela trg Sophie Charlotte u Charlottenburgu (tenk

8. I pored toga što je Berlin prilično daleko od Baltičkog mora, sovjetska ratna mornarica je aktivno sudjelovala u borbama za grad. Manji vojni čamci Dnjeparske flotile su od 23. do 25. travnja, za vrijeme forsiranja rijeke Špreve, pod neprijateljskom vatrom prebacili na područje borbenih djelovanja preko 16 000 vojnika i 100 artiljerijskih oruđa.

Dnjeparska ratna flotila. Polugliseri na rijeci Šprevi. Travanj 1945.

9. Berlin je jedina zapadnoeuropska prijestolnica koju je ruska vojska zauzela tri puta. Prvi put je to bilo 1760.. za vrijeme Sedmogodišnjeg rata, a drugi put u Ratu šeste koalicije protiv Napoleonove Francuske 1813. godine.

Berlin u ruševinama na kraju Drugog svjetskog rata.

10. Zvuči paradoksalno, ali dok je Crvena armija jurišala na glavni grad Trećeg Reicha, dio teritorija Sovjetskog Saveza još uvijek je bio pod njemačkom okupacijom. Oko 250 000 neprijateljskih vojnika je bilo blokirano u takozvanom Kurlandskom obruču u zapadnoj Latviji. Te trupe su dobile šaljivi naziv "logor naoružanih ratnih zarobljenika". Opkoljene trupe su kapitulirale 10. svibnja. Pa ipak, tisuće baltičkih kolaboracionista uz određeni broj Nijemaca nisu položile oružje, nego su u lokalnim šumama krenule u gerilski rat protiv sovjetske vlasti.

Vojnici Crvene armije slave pobjedu nad nacističkom Njemačkom ispred zgrade Reichstaga poslije Bitke za Berlin u Drugom svjetskom ratu. Njemačka 1945.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće