Tko su najpoznatije fatalne žene u ruskoj povijesti?

Aleksej Antropov/Tverska umjetnička galerija; Sputnik A. Bohman; Pixabay
One su muškarce dovodile do ludila, a nitko od njihovih muževa ili ljubavnika nije mogao dugo zadržati njihovu pažnju.

Katarina II.

Tijekom života ruske carice kolale su brojne glasine o njezinom nezasitnom ljubavnom apetitu na granici s nimfomanijom, a na snazi su i danas. Iako su se o njezinim seksualnim avanturama pisali čitavi književni opusi, uključujući tvrdnje da je imala između 200 i 300 ljubavnika i da je bila ovisna o svim vrstama perverzija, većinom se radi(lo) o običnim tračevima. Ono što je sigurno poznato je da je Katarina II. imala 23 ljubavnika i da je veza s caricom dobro završila samo za nekolicinu njih.

Portret velike kneginje Katarine Aleksejevne

Prije nego što je postala poznata kao Katarina II., Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst-Dornburg bila je njemačka princeza. U Rusiju je stigla 1744. godine, a godinu se dana kasnije udala za Petra III., nasljednika ruskog prijestolja. Međutim, njezin suprug nije bio ni najmanje zainteresiran za nju: "Dobro sam vidjela da me veliki knez uopće nije volio", zapisala je Katarina. "Dva mi je tjedna nakon vjenčanja rekao da je zaljubljen u gospođicu Carr, dvorsku damu."

Katarina II.

Prvi je od poznatih Katarininih miljenika bio Grigorij Orlov, zgodni grof iz carske straže. Obasula ga je titulama, zemljom, novcem i imala s njime dijete. On joj je na koncu pomogao da svrgne Petra III. i sama se popne na prijestolje. Grigorij i njegova braća su uživali ogromnu popularnost u vojsci, što im je omogućilo da izvedu državni udar - nakon kojeg je bivši car umro u tajanstvenim okolnostima. Katarina se čak htjela udati za Orlova, no javno je mnijenje bilo snažno protiv toga, jer su mnogi vjerovali da je on ubio cara.

Katarinina strast prema Orlovu je s vremenom popustila pa je pronašla još jednog ljubavnika... a onda još jednog, pa još jednog... No malo je muškaraca iz te veze izašlo bez posljednica. Jednom kada bi ih se zasitila ili bi se oni zaljubili u drugu ženu, Katarina bi ih uklonila s dvora i protjerala iz zemlje bez mogućnosti povratka. Njezin je posljednji miljenik na početku njihove veze imao 22 godine, dok je Katarina imala 60 godina, a njihova je veza trajala sve do njezine smrti u dobi od 67 godina.

Ljilja Brik

Ljilja Brik

"Morate natjerati muškarca da misli da je divan i čak genijalan, ali da drugi to ne vide. I samo ga pustite da radi ono što kod kuće nije dopušteno. A lijepe cipele i svileno donje rublje će učiniti ostalo", znala je govoriti Ljilja Brik, jedna od velikih muza ruske avangarde.

Ovu su mladu ženu iz bogate židovske obitelji početkom 20. stoljeća nazivali raznim imenima: "propovjednicom razvratništva", "ženom s povećanom seksualnom znatiželjom" i bezbrojnim drugim bespoštednim epitetima. Istina, o Ljilji Brik su obično ružno govorile žene, dok su je muškarci obožavali. Njezini su obožavatelji obuhvaćali gotovo čitav krug ruskih avangardista, dok su je u inozemstvu obožavali Pier Paolo Pasolini, Louis Aragon i Yves Saint Laurent. No Ljiljin je najveći obožavatelj bio legendarni "bard revolucije", pjesnik Vladimir Majakovski. Njihova je veza trajala 15 godina te je uključivala ljubavni trokut s Ljiljinim suprugom Osipom. U konačnici je veza završila tako što se Majakovski upucao u srce.

Lilja Brik. Kasne 1920-e

Nakon samoubojstva Majakovskog, Brik je imala još dva muža, a da ne spominjemo brojne neslužbene veze. Život je okončala u dobi od 86 godina smrtonosnom dozom tableta za spavanje.

Aleksandra Kollontaj

Aleksandra Kollontaj

Nikada nije pretjerano marila za pristojnost, društvena očekivanja i standardne norme ponašanja. Zapravo je činila sve što je mogla da ih promijeni. Prije nego što je postala revolucionarka, Kollontaj je rođena u imućnoj plemićkoj obitelji u Sankt-Peterburgu. Pošla je protiv volje svoga oca, koji je želio da se uda za istaknutog generala. Kollontaj se umjesto toga 1893. godine udala za siromašnog dalekog rođaka, dok je u isto vrijeme živjela sa svojim kolegom. Umorna od rutine, napustila je svoga muža, ljubavnika i tek rođenog sina te se zaputila u Švicarsku pripremati revoluciju.

Aleksandra Kollontaj i njezin suprug Pavel Dibenko (lijevo)

Kollontaj se vratila u Rusiju kada je vlast konačno došla u ruke boljševika. Bila je prva žena koja je postala ministrica, zalagala se za jednaka prava žena i slobodnu ljubav, vjerujući da je brak kao institucija nadživio svoju svrhu i da je uloga žena mnogo šira nego što se tada vjerovalo.

1937.

Kollontaj je imala bezbroj seksualnih partnera. Čak se svih nije niti sjećala, iako su se neki pred njom upucali iz očaja i zbog neuzvraćene ljubavi. U dobi od 50 godina je počela izlaziti s dvadeset godina mlađim Francuzom. Posljednja desetljeća svoga života provela je u Skandinaviji kao veleposlanica i domaćica društvenih događanja, sve dok na koncu nije oboljela od paralize.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće