Gdje je naša zastava jednom podignuta, više ne treba biti spuštena: Najžešće izjave ruskih vladara

Valentin Soboljev/TASS, Russia Beyond
Rusijom su oduvijek upravljali "žestoki momci". Oni se nisu pretjerano ustručavali kada je nekome trebalo "pokazati zube".

Nikolaj I. o širenju ruskog teritorija

Portret cara Nikolaja I., Franz Krüger

"Gdje je ruska zastava jednom podignuta, više nikada ne treba biti spuštena", rekao je ovaj ruski car 1850. godine kada je pokrenuta rasprava o tome treba li Rusija sačuvati udaljeni otok Sahalin na kojem je istraživač Genadij Neveljski osnovao vojno naselje.

Pojedini su dužnosnici smatrali da je to opasan potez, jer je mogao izazvati ozbiljan teritorijalni spor s Kinom i Japanom. Nikolaj Prvi je, međutim, svima jasno stavio do znanja da Rusija nikada neće ustupiti zemlju koju tretira kao svoju.

Aleksandar II. o upravljanju zemljom

Portret cara Aleksandra II.

"Rusijom nije teško upravljati, ali od toga nema koristi", rekao je jednom Aleksandar II., imajući u vidu činjenicu da je Rusija toliko ogromna i kaotična da je besmisleno sve to kontrolirati, jer njezine oblasti nikada neće imati dovoljno poštovanja prema mjestu koje služi kao sjedište vlasti. Inače, Aleksadar II. je pokrenuo jednu od najambicioznijih reformi u 19. stoljeću kada je ukinuo kmetstvo (ta reforma i nije bila pretjerano uspješna).

Aleksandar III. o Europi i Ustavu

Ruski car Aleksandar III. u vojnoj uniformi.

"Kada ruski car peca, Europa može i pričekati", rekao je car. Naime, ministar vanjskih poslova Rusije se zabrinuo zbog diplomatskog konflikta u Europi vezanog za rusku saveznicu Francusku pa je poslao Aleksandru pismo dok se ovaj odmarao u vili izvan grada, moleći ga da se što prije vrati u prijestolnicu i pozabavi krizom kako bi se izbjegao rat u Europi.

Aleksandar je bio ljut što ga ministar ometa u omiljenom hobiju, pa mu je oštro odgovorio. Ova fraza je brzo postala vrlo popularan i moćan citat koji se navodi u mnogim situacijama.

Car je bio uvjeren da i stranci i Rusi trebaju poštovati cara. Kada je stupio na prijestolje umjesto oca koji je ubijen u atentatu, Aleksandar je na zahtjeve da daruje narodu ustav odgovorio: "Ustav? Zar da ruski car polaže prisegu nekakvoj stoci? "

Nikolaj II. o svom radnom mjestu

Ruski car Nikolaj II. Romanov

"Domaćin ruske zemlje" - tako je Nikolaj II. Romanov popunio polje "zanimanje" u popisu 1897. godine. Jednostavno i elegantno. Doduše, sve se promijenilo 20 godina kasnije, kada su došli boljševici i oduzeli caru Nikolaju rusku zemlju.

Vladimir Lenjin o nekrofiliji

Vladimir Iljič Lenjin (1870.-1924.). 1918,. Moskva, Kremlj

"Svaki bog je ideološka nekrofilija", napisao je osnivač i prvi vladar SSSR-a Vladimir Lenjin u pismu Maksimu Gorkom. Militantni ateist je mrzio kapitalizam, monarhiju i religiju. O religiji je govorio, kao i njegov učitelj Karl Marx, da je "opijum za narod". Kada su boljševici na čelu s Lenjinom uzurpirali vlast u Rusiji, odmah su pokrenuli križarski rat protiv religije - spaljivali su crkve i hapsili svećenike. Ali kada je Lenjin umro, njegovo tijelo je smješteno u Mauzolej pa je vođa proletarijata u ateističkoj zemlji tretiran kao nekakav svetac.

Josif Staljin o veselju, ratu i papi rimskom

Josif Staljin (1879.-1953.), generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza

"Život je postao bolji, drugovi. Život je postao veseliji", rekao je Staljin 1935. godine, govoreći o Stahanovskom radničkom pokretu i općem poboljšanju uvjeta života. Ta fraza, međutim, danas ne zvuči tako veselo. Staljin ju je izgovorio uoči početka Velike čistke 1936.-1938., u kojoj je uhićeno oko sedam milijuna ljudi, a stotine tisuća su pobijene. A to, blago rečeno, nije bilo nimalo veselo.

U Velikom domovinskom ratu 1941.-1945. godine Staljin je izražavao osjećaje nacije. Najpoznatiji citat iz tog razdoblja su njegove riječi: "Ni korak nazad! To sada mora postati naša glavna parola." I zaista, daljnje povlačenje više nije bilo moguće.

Jednom, dok je razgovarao s Churchillom, koji je spomenuo duhovni utjecaj pape rimskog na katoličku Poljsku (gdje je tada ratovala Crvena armija), Staljin je, prema sjećanjima njegovog prevoditelja, pitao: "A koliko divizija ima papa rimski?"

Nikita Hruščov o sahrani Zapada i diplomaciji

Generalni sekretar CK KPSS-a Nikita Hruščov

"Mi ćemo vas sahraniti!" - ovo je vjerojatno najzloslutnije Hruščovljevo upozorenje, koje je na Zapadu izazvalo burnu reakciju. Sovjetski lider je ovu frazu izgovorio 1956. u razgovoru sa zapadnim veleposlanicima, i ona nije imala tako mračno značenje kakvo joj se pripisuje. Hruščov nije mislio uništiti Zapad u ratu. On je govorio o komunističkom sustavu koji će prevladati u svijetu i "pokopati" kapitalizam, tj. nadživjeti ga (vidjeli smo kako je sve to završilo). Ali zapadni je tisak njegove riječi izvukao iz konteksta tako da je javnost bila zapanjena.

Hruščov je i inače bio čovjek iz naroda i nije mnogo mario za diplomatske manire. Volio je reći ono što misli. Kada je predsjednik Egipta Anvar el-Sadat promijenio stranu u hladnom ratu i okrenuo se Americi, a zatim preko posrednika zamolio da porazgovara s Hruščovom, sovjetski lider je rekao sljedeće: "S njim (Sadatom) neću ni da se**m na istoj livadi, a kamoli da razgovaram" te je od prevoditelja zatražio da poruku prenese doslovce.

Mihail Gorbačov o barabama

Gorbačov je imao više smisla za diplomaciju nego Hruščov, ali je ponekad i on reagirao suviše ljutito. Kada se u kolovozu 1991. suočio s pokušajem državnog prevrata, samo nekoliko mjeseci prije raspada SSSR-a, on je u svojoj rezidenciji na Krimu morao dočeka urotnike, svoje kolege iz komunističke elite. U tom je trenutku već bilo jasno da prevrat nije bio uspješan i zato je Gorbačov dočekao pučiste riječima: "Što je, barabe, malo ste se zaigrali?" Kad je kasnije upitan je li to zaista rekao, Gorbačov je odgovorio: "To je još i najblaži izraz koji sam mogao upotrijebiti."

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće