Zašto su se nacisti toliko plašili "Staljinovog malja" (FOTOGRAFIJE)

MrYantit/Nacionalni muzej "T. Jevsejev"/ Ruska Republika Mari El
Ove haubice su s lakoćom uništavale bunkere i zgrade. U poslijeratnom su razdoblju čak mogle izazvati i lokalnu nuklearnu apokalipsu.

1. Vučna haubica B-4 kalibra 203 mm jedno je od najubojitijih artiljerijskih oruđa u sovjetskoj povijesti. Rasturala je u komadiće neprijateljske utvrđene položaje u radijusu od 25 km.

Vojnici sovjetske vojske otvaraju vatru na prilazima Moskvi. Rusija, Moskovska oblast.

2. Ova haubica je uvedena u eksploataciju tijekom 1930-ih, a vatreno krštenje je imala 1939. u Zimskom ratu protiv Finske. Tada je s lakoćom uništavala manje bunkere na Mannerheimovoj liniji. Bolje utvrđene položaje je učinkovito uništavala s dva precizna pogotka. Njihove ruševine se i danas mogu vidjeti.

Grupa crvenoarmejaca razgleda oklopni poklopac na finskom bunkeru.

3. Nakon izravnog pogotka projektila iz ove haubice finski je bunker izgledao kao moderna umjetnost. Bila je to hrpa betona s armaturom koja strši na sve strane. Zbog toga su vojnici ovom strašnom oružju dali nadimak "Karelski kipar".

Finski bunker br. 42 koji je na Mannerheimovoj liniji uništila Crvena armija.

4. Nijemci su haubicama B-4 dali naziv "Staljinov malj". Pravi strah su, međutim, osjetili tek krajem rata kada je ona došla do izražaja. Naime, 1941. godine u operaciji "Barbarossa" na samom početku nacističke invazije okolnosti nisu bile pogodne za primjenu ove haubice.

Baterija sovjetskih teških haubica M1931 kalibra 203 mm na Trećem bjeloruskom frontu, ljeto 1944.

5. U vrijeme katastrofalnog odstupanja Crvene armije 1941. godine nije bilo šanse da se haubice postave i zauzmu položaje. Većinom su evakuirane na istok, izuzev 75 oruđa koja je Crvena armija u povlačenju onesposobila. Nekoliko ispravnih primjeraka je dospjelo u neprijateljske ruke.

6. Kada je u ratu došlo do preokreta, ponovo su angažirane haubice B-4, ne samo kao oruđa za opsadu, nego i za uništavanje neprijateljske oklopne tehnike. U vrijeme Kurske bitke 1943. godine dobro zaštićeno protutenkovsko samohodno oruđe "Elefant" je potpuno uništeno udarcem "Staljinovog malja". Doduše, takvi precizni pogoci su bili prilično rijetka pojava.

7. U borbama za Berlin je sudjelovalo 38 haubica B-4. Na raskrižju ulica Lindenstrasse i Ritterstrasse jedno je oruđe sa samo 6 ispaljenih projektila potpuno uništilo dobro utvrđenu zgradu kojoj prije toga ni topništvo, ni tenkovi, ni pješaštvo nisu mogli nauditi.

8. "Staljinovi maljevi" ipak nisu mogli riješiti svaki problem. Ogromna kula zoološkog vrta bila je jedan od nekoliko položaja s kojih je protizračna obrana štitila glavni grad Njemačke od napada savezničkih bombardera. I pored intenzivne paljbe haubice su uništile samo jedan kut kule. Garnizon se predao tek kada je Treći Reich kapitulirao.

Kula zoološkog vrta

9. U poslijeratnom je razdoblju B-4 postavljen na kotače. Tako je ovo artiljerijsko oruđe dobilo manevarske mogućnosti, a posadi je trebalo manje vremena da pripremi haubicu za otvaranje vatre.

Sovjetski borci na tegljaču, Karelski front, 1944.

10. B-4 je 1964. godine naoružan nuklearnim projektilima i postao je dio nuklearnog arsenala Sovjetskog Saveza. Već tijekom 1970-ih je čuveni "Staljinov malj" odslužio svoje, tako da je zamijenjen modernijim naoružanjem.

Haubica B-4M kalibra 203 mm u Artiljerijskom muzeju, Sankt-Peterburg.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće