Kako je njemački general ubijen sovjetskom nagaznom minom, aktiviranom pomoću radiovalova

12. srpnja 1941. u gradu Krasnije Strugi u Pskovskoj oblasti uz pomoć radiosignala aktivirane su tri mine od po 250 kg, na udaljenosti od 150 km. To je bio prvi slučaj borbene upotrebe daljinski aktiviranih mina radiosignalom.

12. srpnja 1941. u gradu Krasnije Strugi u Pskovskoj oblasti uz pomoć radiosignala aktivirane su tri mine od po 250 kg, na udaljenosti od 150 km. To je bio prvi slučaj borbene upotrebe daljinski aktiviranih mina radiosignalom.

Dmitrij Baljtermanc/MAMM / MDF/russiainphoto.ru
U noći uoči 14. studenog 1941. u okupiranom Harkovu, u Ulici Dzeržinskog, u kući gdje je odsjeo zapovjednik garnizona general-bojnik von Braun, eksplodirala je mina čiji se detonator aktivira pomoću radioveze. Detonacija je izazvana signalom poslanim s Voronješke radiostanice. Ubijen je von Braun i još dvadesetak njemačkih časnika. To je bio jedan od najpoznatijih slučajeva eksplozije "radionagazne" mine u Velikom domovinskom ratu.

Prva takva eksplozija je izazvana 12. srpnja 1941. godine u gradu Struge Krasne u Pskovskoj oblasti. Tada su pomoću radiosignala poslanog s udaljenosti od 150 kilometara detonirane tri mine teške po 250 kilograma. Poginulo je stotinjak vojnika njemačkog 56. mehaniziranog korpusa.

Početkom Velikog domovinskog rata sovjetske inženjerijske jedinice specijalne namjene posjedovale su mine s taktičkim i strateškim djelovanjem koje se aktiviraju pomoću radiovalova. Bili su to FTD, F-10 i drugi složeni radiotehnički uređaji. Eksplozije inicirane s velike daljine korištene su od onog trenutka kada su Hitlerove trupe ušle u zemlju. F-10 je služio kao svojevrsni "upaljač" nagaznih mina koji se aktivira preko radioveze. Ovo sredstvo je bilo vrlo učinkovito duboko u neprijateljskoj pozadini.

Sovjetska radiomina F-10.

Načelnik garnizona u okupiranom Harkovu, general-bojnik Georg von Braun, dugo je birao kuću gdje će boraviti i raditi. Na kraju je izabrao vilu u Ulici Dzeržinskog. Međutim, 54-godišnji general nije odmah odsjeo u toj kući. Najprije je naredio da se ona detaljno provjeri. Mineri su u podrumu pronašli ogromnu minu, ali nisu znali da je ispod nje skrivena druga, čiji se detonator aktivira pomoću radioveze.

Zapovjednik minerskog bataljuna je raportirao generalu da je vila u centru Harkova sigurna. Von Braun se iste večeri uselio. Sovjetski obavještajci su odmah saznali za to i izvijestili zapovjedništvo Jugozapadnog fronta.

General-bojnik je u svom novom sjedištu održavao savjetovanje kada je 14. studenog u 04.20 ujutro odjeknula moćna eksplozija. Uništena je vila u Ulici Dzeržinskog, a s njom i general von Braun i drugi časnici.

Te mine je u Harkovu prije povlačenja sovjetske vojske postavila grupa pukovnika Ilje Starinova, i one su čekale svoj trenutak. Kada je on nastao, mina je aktivirana snažnim signalom s radiostanice u Voronježu.

Poslije ovog su događaja njemački mineri detaljno pregledali sve objekte u kojima su odsjedali njemački činovnici i časnici. U jednom od njih su pronašli minu. Pokušali su je uništiti, ali nisu uspjeli. I tek onda su otkrili oštećene radiotehničke dijelove. Tada su i pretpostavili da se mina aktivira pomoću radiosignala.

Crvena armija je sve do ljeta 1943. godine koristila nagazne mine s detonatorom koji se aktivira pomoću radioveze. Nakon sloma nacističkih trupa u Bitci kod Kurska pokrenuta je ofenziva na svim frontoviama, tako da nagazne mine s "radiodetonatorom" više nisu bile potrebne.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće