"Rosatom" objavio podatke o ulozi njemačkih znanstvenika u nuklearnom projektu SSSR-a

"Rosatom" je iznio u javnost novu porciju tajnih dokumenata vezanih za početak razvoja nuklearne industrije u SSSR-u. Znanstvena državna korporacija je pokazala formulare s osobnim podacima njemačkih stručnjaka koji su od početka radili na razvoju atomskog oružja za Adolfa Hitlera, a zatim su pomagali sovjetskim znanstvenicima da naprave atomsku bombu. Dokumenti su objavljeni na stranici državne korporacije.

Među papirima su formulari "specijalne namjene" s podacima šestorice njemačkih fizičara, dobitnika Nobelove nagrade (za otkrića vezana za zakon sudara elektrona s atomom) Gustava Hertza, Nikolausa Riehla, Manfreda von Ardennea i Heinza Posea, a također Georga Roberta Döpela. Njemački znanstvenici su ove formulare na ruskom i njemačkom popunjavali u poslijeratnom razdoblju.

Barun Manfred von Ardenne

Getty Images

Pored toga, u arhivu je predstavljena naredba (od 26. prosinca 1945. godine) da se iz Njemačke izvezu oprema i materijal za laboratorij Akademije znanosti i Institut specijalnih metala (urana) Narodnog komesarijata unutarnjih poslova (NKVD) SSSR-a. Naredbu je izdao Lavrentij Berija, tadašnji šef NKVD-a.

Dokument je nalagao da se pored tehnike i materijala za razvoj nuklearnog oružja izvezu i odgovarajući priručnici. Knjige su konfiscirane od Instituta "Kaiser Wilhelm", Berlinskog instituta za nuklearnu fiziku.

Nikolaus Riehl

Wikipedija

U kolovozu 1945. godine je po odluci Josifa Staljina osnovan Specijalni odbor za korištenje nuklearne energije. On je otvoren dva tjedna nakon što su Amerikanci bacili atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki. Berija je postavljen na čelo ovog odbora, čiji je zadatak, između ostalog, bilo i angažiranje znanstvenika u radu na nuklearnom projektu.

Iste godine su njemački stručnjaci dovedeni u SSSR. Godinu dana kasnije osnovan je prvi jedinstveni centar "Arzamas-16" u Nižegorodskoj oblasti (sada je to zatvoreni grad Sarov). SSSR je 1947. godine napravio prvi nuklearni reaktor, a dvije godine kasnije izvršio probu atomske bombe RDS-1 na poligonu u Semipalatinskoj oblasti (Kazahstan).

Nikolaus Riehl je tada dobio zvanje Heroja socijalističkog rada i Staljinovu nagradu. Ona je 1951. dodijeljena i Gustavu Hertzu, a Manfred von Ardenne je tu nagradu dobio dva puta - 1947. i 1953. godine.