Sama doletjela: Kako su Sovjeti 1969. došli u posjed tajne američke bespilotne letjelice?

U pitanju je opažačka bespilotna letjelica D-21 tvrtke Lockheed koja je konstruirala i Blackbird. Letjelice su slične i po konstrukciji i po namjeni. Njihov zadatak je bio špijunirati u letu nadzvučnom brzinom na ogromnoj visini, s tom razlikom što se model SR-71 po obavljenom zadatku vraćao u bazu, a D-21 je bio konstruiran tako da najprije izbaci kazetu sa snimljenom trakom, a zatim sam sebe uništi. Ovaj drugi je i polijetao sa specijalno opremljenog modela Blackbird. Kasnije je napravljena i varijanta koja polijeće s aviona B-52.

Prvi borbeni let ovog aparata nije tekao po planu. Letjelica D-21B (varijanta s raketnim akceleratorom) puštena s "Crne ptice" preletjela je Kinu i fotografirala nuklearni poligon blizu jezera Lop Nur, a zatim iz nepoznatog razloga nije krenula natrag, nego je nastavila s letom. Kada je ostala bez goriva, aterirala je u okolici Bajkonura. Sovjetski inženjeri su detaljno proučili "dobiveni" aparat.

"On je jako zainteresirao sovjetske proizvođače aviona, jer je to bio prilično kompaktan aprt, opremljen suvremenom špijunskom opremom i predviđen za dugotrajne opažačke letove pri velikoj brzini i u uvjetima jakog kinetičkog zagrijavanja", navodi The National Interest riječi ruskih povjesničara avijacije Jefima Gordona i Vladimira Rigmanta.

Odlukom Vijeća ministara SSSR-a od 19. ožujka 1971. godine u Sovjetskom Savezu je počeo rad na strateškoj bespilotnoj letjelici "Voron", sličnoj modelu D-21. Nosač ove letjelice trebao je biti raketonosac Tu-160.

Međutim, i američke i sovjetske bespilotne letjelice su "pale" kao žrtve napretka u sferi špijunskih satelita. Obje zemlje su konstatirale da je snimanje iz svemira perspektivniji pravac razvoja, tako da su bespilotni projekti tada ugašeni. "Voron" nikada nije ni napravljen, a dvadesetak modela D-21 se čuva na "groblju aviona", u američkoj zrakoplovnoj bazi Davis-Monthan.