U Kijevu preminuo KGB-ov agent koji je pomogao spasiti svijet od ebole

Anatolij Baronin

Vanjska obavještajna služba Ukrajine, Global Look Press
Anatolij Baronin je radio za KGB kao agent u Gani, Nigeriji i Liberiji oko 25 godina. Među mnogim je misijama koje je izvršio bilo i prikupljanje uzoraka nove jezive epidemije slične eboli, koji su kasnije korišteni u borbi protiv tog virusa.

"Znate, u obavještajnoj službi ne postoji pojam 'nemoguć zadatak'", rekao je u intervjuu s Ivanom Bessmertnim, autorom knjige "Siluete obavještajnog rada", bivši KGB-ov agent Anatolij Baronin. "Naravno, obavještajac nije supermen... No to je osoba specijalne profesije i obavljanje bilo kakvog zadatka je središte njegova posla."

Znao je o čemu govori - on je u Prvoj glavnoj upravi KGB-a (zaduženoj za vanjski obavještajni rad) proveo više od 25 godina, radeći u zapadnoj Africi. Ipak, Baronin je priznao da se agenti ponekad osjećaju razdraženo i preopterećeno nevjerojatno teškim zadacima.

Tako se osjećao kada je 1970., dok je služio u Nigeriji, od Moskve dobio naredbu da prikupi uzorke nepoznate epidemije koja je pogodila selo Lassa na sjeveroistoku zemlje, ubivši gotovo sve njegove stanovnike. "U sovjetskom se tisku nagađalo o mogućim ispitivanjima bakteriološkog oružja, a mediji su natuknuli da bi za to odgovoran mogao biti naš glavni neprijatelj [SAD]", rekao je Baronin. Od njega se očekivalo da prikupi uzorke virusa da bi liječnici mogli napraviti antivirusne lijekove - ma koliko taj zadatak bio opasan.

Rus u Africi

Tim za uklanjanje tijela čeka da se kuća poprska klorom prije nego što uđu da bi uklonili tijelo koje je ubila ebola.

Rođen 1932. u Moskvi, Baronin se KGB-u pridružio krajem 1950-ih, nakon čega je 1960-ih stacioniran u Africi. Prema njegovim riječima, službeno je radio kao diplomat. Baronin je putovao afričkim zemljama, pomažući Moskvi da uspostavi i poboljša odnose s različitim vođama i političkim skupinama i pomažući afričkim zemljama da poboljšaju životne uvjete i infrastrukturu - i, naravno, radeći na posebnim misijama.

Netko bi se mogao zapitati kako to da znamo išta o njemu, ako je njegov rad bio strogo povjerljiv. Jednostavan razlog za to je taj što je njegov paravan otkrio sovjetski dezerter Oleg Ljalin, njegov kolega, koji je pobjegao na Zapad 1971. Nakon toga je američki novinar John Barron spomenuo Baronina u svojoj knjizi "KGB: Tajni svijet sovjetskih tajnih agenata" te su uglavnom svi postali svjesni Baroninovog stvarnog zanimanja. Njegov stari poznanik, američki rezident u Liberiji, čak ga je znao zadirkivati, stavljajući Barronovu knjigu na policu svaki put kada mu je Baronin dolazio u posjet.

Misija poboljšanja zdravstvene skrbi

Što se tiče misije u Lassi 1970. godine, Baronin ju je izvršio savršeno, iako je misija ugrozila njegov život i zahtijevala poneko podmićivanje. Sa sobom je poveo sovjetskog liječnika i automobilom se odvezao 1200 kilometara duboko u Nigeriju, gdje se selo nalazilo. Da bi mogli poučiti epidemiju, ekshumirali su tijela preminulih, no to nije urodilo plodom. "Kako se ispostavilo, trebali su nam uzorci krvi uzeti od oboljelih prije njihove smrti. Do tada je epidemija već prestala, pa smo se morali snaći s lokalnim liječnicima... Iskoristili smo svu našu elokvenciju... Osim toga, nitko u takvim situacijama ne pomaže besplatno, znate", prisjetio se agent.

Zdravstveni radnici u Liberiji.

Mnogi izvori pogrešno spominju da je Baronin prvi na svijetu prikupio uzorke viusa ebole, no to je pogrešno. Groznica Lassa, koja je ubila stanovnike sela, nešto je drugačija bolest. Prvi slučaj epidemije ebole dogodio se 1976., šest godina nakon Baroninove misije.

Unatoč tome, ebola i Lassa groznica imaju slično podrijetlo te su bolesti istog tipa - virusne hemoragijske groznice, uzrokovane kontaktom s određenim afričkim životinjama. Stoga je pronalaženje antivirusnih lijekova za groznicu Lassa (koji su otkriveni ubrzo nakon što je Baronin isporučio uzorke sovjetskom veleposlanstvu, koje ih je prebacilo u SSSR) pomoglo liječnicima da napreduju u borbi protiv hemoragijskih groznica, uključujući ebolu.

Karijera u Ukrajini

Što se Baronina tiče, on se u Moskvu vratio 1980-ih. Njegova je inozemna karijera naglo završila: kad su ga poslali u Tursku, Turci su to "pristojno odbili". "Shvatio sam da više nema načina da radim u inozemstvu", prisjetio se Baronin. Tako je prihvatio ponudu da radi u Ukrajini: 1980-ih su se u SSSR-u pojavile obavještajne službe pojedinih republika - a one su se nakon raspada zemlje pretvorile u zasebne, neovisne urede.

Baronin je od 1986. do 1991. radio kao zamjenik šefa ukrajinske obavještajne službe, a kasnije je, nakon ostavke, postao profesor na Kijevskoj vanjskoj obavještajnoj akademiji. Umro je 30. srpnja 2019., u 86. godini života. "Vječno sjećanje na legendarnog obavještajca, ljubaznog i srdačnog čovjeka, zauvijek će ostati u srcima njegovih prijatelja i kolega", navodi se u osmrtnici na stranici Vanjske obavještajne službe Ukrajine.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće