Tenk T-28 na vojnim manevrima. Bjeloruski vojni okrug, 1936.
O tome je poslije Velikog domovinskog rata detaljno pisao Dmitrij Maljko, u to vrijeme stari narednik, koji je upravljao tenkom, prenosi RG. Početak rata ga je zatekao u vojnom skladištu u Bjelorusiji, gdje je služio. Sve se pripremalo za brzu evakuaciju. Formirana je kolona tehnike, koju je štitio tenk T-28.
Na Mogiljevskom putu kolona je iznenada bombardirana. Stao je i tenk. Maljko je izašao da ga ponovo osposobi. U tome je uspio. Međutim, kolonu nije stigao. Došavši do druge jedinice, uspio je naći posadu za tenk. Pridružili su mu se major Vasečkin i tri polaznika artiljerijske škole: Nikolaj Pedan, Aleksandar Račicki i Fjodor Naumov.
Posadi su dali zadatak da izvuku iz močvare tri tenka T-26. Tenkove nisu uspjeli pronaći, te su zanoćili u šumi. Ujutro se razjasnilo da se sovjetska vojska povukla, a da su svuda okolo Nijemci. Tada je Nikolaj Pedan predložio da se probiju izravno kroz okupirani Minsk. Posada se vratila s tenkom do skladišta gdje je služio Maljko, gdje su se opskrbili s više od 70 granata i 7 tisuća metaka za mitraljez i krenuli su ka Minsku. U svojim memoarima "Za volanom tenka" Dmitrij Maljko piše kako su naglo upali u Minsk i odmah iz mitraljeza počeli djelovati po fašistima. Nakon toga su prešli drveni most preko rijeke Svislač, a zatim krenuli desno. Pred njima se pojavila kolona njemačkih motociklista.
Borbe na teritoriju Bjelorusije
Pjotr Bernštejn/Sputnik"Fašisti su se kretali kao na paradi, ne sluteći da ima neprijatelja u pozadini. Laktovi široko rastavljeni, samouvjerena lica. Major nije naredio da se vatra otvori odmah. Osjetio sam ruku na svom lijevom ramenu i okrenuo tenk nalijevo. Prvi red motociklista udario je čelo tenka i tenk ih je sve izgazio. Drugi dio kolone je krenuo udesno i odmah sam dobio novu naredbu od majora i okrenuo tenk udesno. I ove motocikliste je zadesila ista sudbina. Za manje od minute skoro cijela kolona je bila zgažena tenkom", sjeća se Dmitrij Maljko.
Tenk se zaustavio u Proleterskoj ulici, koja sada nosi ime Janka Kupale. Cijela ulica bila je zakrčena razbijenom njemačkom tehnikom, streljivom, strojevima i oružjem. A preko rijeke, u parku Gorkog, bili su skriveni tenkovi i samohotke. T-28 je otkrio vatru iz svih sredstava. Po tvrdnjama Maljka, tenkisti su uništili ili oštetili oko deset tenkova i oklopnih vozila, 14 kamiona i tri artiljerijske baterije. Ipak, tenk nije mogao izaći iz okruženja. Nijemci su tenk na kraju pogodili.
Dmitrij Maljko je iskočio iz tenka ranjen, čudom je preživio. Uspio je napustiti grad u metežu i provući se preko još uvijek neformirane linije fronta. On se nije sjećao prezimena članova posade koje je upoznao na kratko u stihiji rata. Identitet majora ustanovljen je djelomično, prezime Vesečkin. Ime do danas nije poznato. Prezimena polaznika artiljerijske škole kasnije su ustanovljena, zahvaljujući samom Nikolaju Pedanu, koji je, po riječima Dmitrija, predložio povlačenje izravno kroz Minsk. Pedan je bio zarobljen, a u njemačkom zarobljeništvu je ostao do 1945., kada je oslobođen. Sreli su se ponovo šezdesetih godina.
Drugi Bjeloruski front, borbe za Minsk
Boris Jaroslavcev/SputnikPoznata je sudbina još jednog polaznika artiljerijske škole, Fjodora Naumova. Njega su spasili lokalni žitelji i prebacili ga partizanima. On je i rekao mjesto gdje je pokopan major Vasečkin, i rekao imena svih pitomaca. Poginule je pokopala lokalna žiteljka Ljubav Kirjeva. Memoari Dmitrija Maljka bili su objavljeni 1986. godine u jednoj iz knjiga serije "Na zemlji, na nebesima i na moru". Veteranu tenkistu posvećen je dokumentarni film "Vojnička sudbina", snimljen u Bjelorusiji 1989. Maljko je nagrađen odličjem Domovinskog rata prvog stupnja.
Mnogi suvremeni istraživači ne vjeruju baš svemu o čemu je pisao i govorio Dmitrij Maljko. Oni ne spore da se proboj dva tenka zaista dogodio, no tvrde da su to bili tenkovi T-34. Jedan je bio pogođen blizu stožera 20. njemačke tenkovske divizije. Taj tenk je nekoliko godina stajao na ulici i postao je lokalna legenda. Tri godine poslije tih događaja Minsk je oslobođen.
Na 75. godišnjicu oslobođenja prijestolnice Bjelorusije od Nijemaca na internetskoj stranici Ministarstva obrane Rusije objavljen je ciklus dokumenata iz vojnog odsjeka fonda Središnjeg arhiva.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu