Britanski povjesničar ispričao kako je Staljin "genijalnim potezom" stekao Churchillovo povjerenje

Jalta, veljača 1945. Winston Churchill, Franklin Roosevelt i Josif Staljin (slijeva nadesno).

Jalta, veljača 1945. Winston Churchill, Franklin Roosevelt i Josif Staljin (slijeva nadesno).

Global Look Press
Profesor Sveučilišta u Cambridgeu, povjesničar David Reynolds, ispričao je tijekom predavanja održanog na Povijesnom festivalu u Coachella Valleyju kako je Josip Staljin jednim potezom pridobio Winstona Churchilla.

Reynolds je ispričao da je do neslaganja između Churchilla i Staljina došlo u studenom 1941. godine, pet mjeseci nakon napada Njemačke na Rusiju. Sovjetski lider je tada pozivao britanskog premijera da otvori drugi front.

"Britanija im je isporučivala tenkove i zrakoplove, a Staljin je još imao drskosti žaliti se kako ti tenkovi i zrakoplovi nisu kompletni", negodovao je britanski povjesničar, a njegove riječi navodi Times (članak je preveden na ruski).

Churchill je "izgubio kontrolu" i razljutio se na sovjetskog veleposlanika u Londonu Ivana Majskog, nastavio je Reynolds. Po njegovim riječima, veleposlanik je shvaćao da se od Staljina očekuje pomirljiva gesta, pa je uputio poruku koja je, po Reynoldsovom mišljenju, sadržavala "uobraženu i neiskrenu ispriku". Napeta atmosfera u odnosima dviju zemalja je trajala sve dok Staljin nije povukao svoj genijalni potez, nastavlja povjesničar.

"On je poslao Churchillu telegram u kojem mu je čestitao rođendan. Staljin nije imao običaj bilo kome slati razglednice, a posebno imperijalistu koji je, kao što se zna, prijetio da će ugušiti boljševizam u samom začetku. Bio je to nevjerojatno lukav korak. Staljin kao da je time rekao: 'Nema nam druge, na kraju krajeva ćemo se sporazumjeti'", ispričao je Reynolds.

Churchill je zahvalio Staljinu, a kasnije mu odgovorio telegramom-čestitkom, na čemu mu se Staljin sa svoje strane opet zahvalio. Britanski povjesničar ističe da je takva shema postala uobičajena u ratnim godinama i da je funkcionirala čak i poslije rata.

Reynolds naglašava da je Staljin "zbunjivao Churchilla svojim dvosmislenim porukama". U ožujku 1943. je uputio britanskom premijeru "agresivnu" poruku sa zahtjevom da se otvori drugi front, a istoga dana mu je čestitao uspješne zračne napade na Njemačku.

Profesor Sveučilišta u Cambridgeu smatra da se time samo učvrstilo Churchillovo uvjerenje da postoje "dva Staljina", jedan koji je "sam po sebi dobrodušan", i drugi koji je bio na konferenciji u Jalti i "iza kojeg se skrivalo nešto mračno, nešto o čemu smo obojica morali voditi računa".

"Churchill se nikada nije sastao s Hitlerom i to je potpuno ispravno. A sa Staljinom se sastao te je  podlegao utjecaju njegovih riječi", zaključio je britanski povjesničar.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće