Od velikih očekivanja do Velike čistke: SSSR 30-ih godina u 17 fotografija

Državni muzej književnosti, Ivan Šagin/russiainphoto.ru, David Trachtenberg/Sputnik
Tridesete godine 20. stoljeća u Sovjetskom Savezu prije svega se vezuju za masovne represije Staljinove diktature. Ali to je i vrijeme procvata sovjetske kinematografije, nevjerojatnih uspjeha u arktičkim istraživanjima i ubrzanog razvoja moćnih industrijskih kapaciteta.

1. "Vrtoglavica od uspjeha"

Starci u kolhozu provjeravaju kvalitetu zrna u novoj žetvi u istočnom Sibiru, 1936.

Kolektivizacija koja je počela krajem 20-ih (u kojoj su od privatnih poljoprivrednih gospodarstava udruživanjem formirana zadružna kolektivna gazdinstva) provođena je na brutalan i beskompromisan način, koji je na kraju izazvao široki otpor javnosti. 2. ožujka 1939. godine objavljen je tekst Josifa Staljina "Vrtoglavica od uspjeha". U njemu sovjetski vođa konstatira da je poljoprivredna kolektivizacija izvedena s pretjeranom prilježnošću što je dovelo do "krajnosti" koje moraju biti ispravljene. Nakon toga je proces kolektivizacije znatno usporen.

2. Kraj pokreta Basmačija

Skupina časnika Objedinjene političke državne uprave s uhvaćenim Ibrahim Bekom (u sredini), vođom oružane pobune Basmačija protiv boljševika, 1931.

Takozvani Basmači su se u ime islama borili protiv boljševika za oslobađanje Središnje Azije. Oni su vodili gerilski rat, uništavali pruge, napadali mala naselja i ubijali komunističke aktiviste. Crvena armija je 1931.-1932. uništila glavnicu snaga Basmačija. Međutim, pojedinačni slučajevi pobune događali su se sve do ranih 40-ih.

3. Glad 1932.-1933.

Glad u Ukrajini, 1932.

Potpuna kolektivizacija i prisilno oduzimanja žitarica doveli su do gladi na prostranim teritorijima Ukrajine, Povoložja, južnog Urala, zapadnog Sibira i Sjevernog Kavkaza. Od gladi je umrlo preko sedam milijuna ljudi.

4. Gulag

Grupa logoraša s časnikom Objedinjene političke državne uprave na izgradnji kanala, 1933.

Sovjetski sustav logora za prisilni rad je 30-ih godina bio na vrhuncu. Skoro dva milijuna ljudi nalazilo se u stotinama logora diljem zemlje. Tijekom čitavog je desetljeća preko 360 tisuća osuđenika umrlo zbog surovog ophođenja, od gladi i iscrpljenosti prilikom izgradnje željezničkih pruga, kanala, tvornica i hidroelektrana.

5. Industrijalizacija

Radnik Magnitogorskog metalurškog kombinata, 1937.

Tijekom 30-ih Sovjetski Savez je postigao impresivne rezultate u industrijalizaciji, postavši jedan od svjetskih lidera na tom polju. Sagrađeno je preko 4500 novih tvornica. Značajnu ulogu u tome odigrali su njemački i američki stručnjaci koji su u SSSR dolazili po pozivu. Stvoreni industrijski kapaciteti su Sovjetskom Savezu omogućili da modernizira svoju vojsku, što je bilo veoma važno s obzirom na novi globalni konflikt koji se približavao.

6. Ljubov Orlova i procvat sovjetske kinematografije

Kadar iz filma "Cirkus" Grigorija Aleksandrova s glumicom Ljubov Orlovom u ulozi Marion Dixon.

Sve bolja gluma, profesionalna režija i uvođenje zvuka i kvalitetne scenografije omogućili su sovjetskoj kinematografiji vrhunska filmska ostvarenja. Neki filmovi iz ovog doba, kao što su "Cirkus", "Volga-Volga" i "Veseli dečki", postali su vječiti hitovi za sovjetske, a kasnije ruske, ljubitelje filma. Najpopularnija glumica bila je Ljubov Orlova, prvi seks-simbol SSSR-a.

7. Spašavanje posade ledolomca "Čeljuskin"

Ledolomac "Čeljuskin" se probija kroz snijeg i led, 1934.

13. veljače 1934. godine parobrod "Čeljuskin" potonuo je u Arktičkom oceanu, a njegova posada od 104 člana iskrcala se na ledenjak. Svi oni su spašeni tijekom sljedeća dva mjeseca. Njihovi spasioci su odlikovani kao prvi heroji Sovjetskog Saveza. Milijuni sovjetskih građana tijekom čitave evakuacije zabrinuto su pratili sudbinu mornara.

8. Parade sportaša

Parada sportaša na Crvenom trgu, 1. svibnja 1936.

Parade sportaša, pokrenute 1919. godine u SSSR-u, od 1931. su se počele održavati svake godine. Bila je to najučinkovitija metoda za promociju sporta i zdravog stila života u Sovjetskom Savezu. Parade su bile značajne i za stvaranje kulta Staljinove ličnosti. Na paradi 1935. godine Staljin je nazvan "najboljim prijateljem pionira", dok je na paradi 1936. godine promoviran slogan: "Hvala ti, duže Staljine, na našem sretnom djetinjstvu."

9. Kult Staljinove ličnosti

Josif Staljin na svečanom zasjedanju posvećenom otvaranju moskovskog metroa, 1935.

Sovjetska propaganda je uložila mnogo truda kako bi od Staljina načinila poluboga, nepogrešivog idealnog vođu. Bio je poznat kao "veliki vođa", "veliki vođa i učitelj", "otac naroda", "veliki gospodar rata", "najbolji prijatelj znanstvenika" (pisaca, sportaša itd.).

10. Velika čistka

"Narodni neprijatelj", Daleki istok Rusije, 1939.

"Velika čistka" je odnijela gotovo 700 000 života. U Staljinovim represijama od 1936. do 1938. godine stradali su jezgra Komunističke partije i najviši državnici, glavu su izgubili najviši vojni dužnosnici, kao i veliki broj običnih građana.

11. Sovjetska intervencija u Španjolskom građanskom ratu

Sovjetski piloti na aerodromu Soto kod Madrida, 1936.

Španjolski građanski rat bio je zapravo generalna proba za Drugi svjetski rat. I Sovjetski Savez i Njemačka poslali su sukobljenim stranama ogromne količine oružja, tenkova, aviona, topova i ratnih brodova. Preko 2000 sovjetskih stručnjaka, među kojima 772 pilota i 351 zapovjednik tenka, borili su se za Republiku protiv Francovih nacionalista, koje su podržavali njemačka legija "Condor" i talijanski ekspedicijski korpus.

12. Prvi let Moskva-Sjeverni pol-Vancouver (Washington, SAD)

Sovjetski piloti Aleksandar Beljakov, Valerij Čkalov i Georgij Bajdukov poslije slijetanja u Vancouveru, 29. lipnja 1937.

Od 18. do 20. lipnja sovjetski piloti su u avionu Tupoljeva ANT-25 izveli prvi neprekidni let od Moskve do Vancouvera (država Washington, SAD) preko Sjevernog pola. Let je trajao 63 sata, a zrakoplov je prešao razdaljinu od 8811 kilometara.

13. Osvajanje Arktika

Slijeva nadesno: hidrolog Petar Širšov, radio-operater Ernst Krenkelj, rukovoditelj stanice Ivan Papanjin i geofizičar Jevgenij Fjodorov na otvaranju prve plutajuće stanice na Sjevernom polu, 6. lipnja 1937.

Sovjetski Savez je 30-ih godina postigao ogroman uspjeh u osvajanju Arktika i njegovoj industrijskoj eksploataciji. Naime, sovjetski piloti su izveli svoj prvi neprekidni let preko Sjevernog pola, ledolomac "A. Sibirjakov" je izveo prvu uspješnu plovidbu Sjevernim morskim putem bez pauze u zimskom periodu. Sovjetski Savez je osnovao na desetke arktičkih luka i otkrio brojna nalazišta plina i nafte u ovoj regiji. 1937. godine je osnovana prva plutajuća postaja s posadom na Arktičkom oceanu pod nazivom "Sjeverni pol-1".

14. Bitke na jezeru Hasan i na rijeci Halkin Gol

Japanski vojnik se predaje sovjetskim snagama tijekom bitke na Halkin Golu, 1939.

Nakon okupacije Mandžurije 1932. godine, Japansko Carstvo je steklo dugačku granicu sa Sovjetskim Savezom i njegovim saveznikom Mongolijom. Japanci su u Dalekom istoku Rusije vidjeli prostor za buduće širenje svojih interesa i počeli su iskušavati snagu svog budućeg neprijatelja. U nizu sukoba na jezeru Hasan i reci Halkin Gol 1938. i 1939. godine ujedinjena sovjetsko-mongolska vojska je do nogu potukla japansku vojsku. Udarac je bio tako težak da se Japansko Carstvo nije usudilo napasti SSSR u lipnju 1941. godine, kada su nacisti izvršili napad na zapadne granice Sovjetskog Saveza. Japan je svoje širenje preusmjerio u smjeru Tihog oceana.

15. Sporazum Ribbentrop-Molotov

Josif Staljin i njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop u Kremlju, 23. kolovoz 1939.

Sporazum o nenapadanju između Njemačke i Sovjetskog Saveza, poznat kao Sporazum Ribbentrop-Molotov, učinkovito je Hitleru odvezao ruke, tako da se mogao baviti Poljskom, a zatim prijeći na Francusku bez straha da će ga s leđa napasti SSSR i da će se morati boriti na dva fronta. Tajni protokol Sporazuma predviđao je i podjelu Istočne Europe između supersila. Prema njemu, Finska, Istočna Poljska, dio Rumunjske i baltičke zemlje trebali su potpasti pod sovjetsku sferu utjecaja.

16. Upad sovjetske vojske u Poljsku

Njemački motociklisti i sovjetski tenkovi T-26 iz 29. tenkovske brigade u Brestu, rujan 1939.

Crvena armija je 17. rujna 1939. godine prešla sovjetsko-poljsku granicu i počela takozvanu "oslobodilačku kampanju" čiji je cilj, prema Sovjetima, bilo "oslobađanje naroda Zapadne Ukrajine i Zapadne Bjelorusije od ugnjetavanja poljskih lordova i kapitalista". Bio je to udarac koji je dotukao već poraženu poljsku vojsku. Kao rezultat kampanje, Sovjetski Savez je aneksirao Istočnu Poljsku (Zapadnu Ukrajinu i Zapadnu Bjelorusiju). Crvena armija i Wehrmacht su 22. rujna održali zajedničku vojnu paradu u Brestu.

17. Početak Zimskog rata

General Terentij Štikov (naprijed desno) pregledava naoružanje vojnika Crvene armije za vrijeme Sovjetsko-finskog rata 1939.-1949. godine, 1. prosinca 1939.

U jesen 1939. godine Moskva je Helsinkiju ponudila zamjenu: za finsku Karelijsku prevlaku i nekoliko otoka u Finskom zaljevu Sovjetski Savez je bio spreman dati mnogo veći (ali manje razvijen) teritorij sovjetske Karelije. Sovjeti su na taj način željeli zaštititi Lenjingrad, koji se nalazio preblizu finske granice. Kada je Finska odbila ovaj prijedlog, Crvena armija ju je napala 30. studenog 1939. godine. Staljin je odlučio ne samo silom zauzeti njezin teritorij, nego i "sovjetizirati" Finsku i pretvoriti je u sovjetsku republiku. Ali, bio je to prevelik zalogaj za SSSR. Finci su se pokazali kao nepomirljivi neprijatelji. Sovjetski munjeviti rat je propao: Mannerheimova linija nije probijena, sovjetske snage su opkoljene i uništene, a broj žrtava bio je ogroman.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće