Sudionici potrage za grupom Djatlova: Planinare u smrt odvela tehnološka katastrofa, imamo dokaze

Arhivska fotografija
Uključeni u operaciju potrage za planinarima koji su pod još uvijek do kraja nerazjašnjenim okolnostima nastradali u veljači 1959. godine na Sjevernom Uralu, takozvanom grupom Djatlova, izrazili su neslaganje s verzijom ruskog tužiteljstva o ovom tragičnom događaju i iznijeli svoje tumačenje, vezano za tehnološku katastrofu.

Kako prenose ruski mediji, majstor sporta Vladislav Karelin je rekao da se dva tjedna poslije stradanja Djatlovaca s grupom prijatelja uputio u pohod tragom stradalih studenata, rutom koja je išla 50 kilometara južnije od njihove. Turistička je grupa tijekom putovanja na nebu registrirala svijetli trag.

"Kada smo razmijenili mišljenja, zaključili smo da je u pitanju meteor. Međutim, nekoliko godina kasnije vidjeli smo fotografije lansiranja raketa s Bajkonura, snimljene odozdo, tako da je to upravo ono što sam i ja vidio 17. veljače", rekao je Karelin. Po njegovim riječima, i drugi su tragaoci vidjeli sličnu svjetlost 31. ožujka 1959. godine.

Karelin je rekao da je za neuspješna lansiranja s poligona Kapustin Jar, obavljena u veljači 1959. godine, saznao 2010. godine iz knjige "Zadatak od posebnog državnog značaja. Iz povijesti stvaranja raketnog nuklearnog oružja i raketnih trupa strateške namjene".

Autori publikacije su stručnjaci za povijest raketno-artiljerijskog naoružanja Ivan Ivkin i Grigorij Suhin, a u knjizi su objavljeni dokumenti vezani za sovjetsku raketnu industriju.

Kako je Karelin naglasio, pronađeni zaleđeni tragovi turista koji su vodili od šatora u šumu i zaleđeni kameni grebeni svjedoče o toplinskoj aktivnosti.

"Narednih godina nitko nikada nije vidio led. Bilo ga je samo 1959. godine. Ove činjenice navode na zaključak da je apsolutno moguće da je riječ o nekom snažnom toplinskom djelovanju, tehnološkom bez sumnje, koje je moglo i izazvati tragediju", rekao je on.

Akademik Petar Bartolomej, član uprave Fonda za očuvanje sjećanja na grupu Djatlova, rekao je da je tužiteljstvo tijekom provjere omalovažilo ulogu svjedoka koji su sudjelovali u potrazi.

On smatra da ključni svjedoci u ovom predmetu trebaju biti bivši zamjenik rukovoditelja istražnog odjela za Sverdlovsku oblast Jevgenij Okišev i mrtvozornik Lav Ivanov koji su 1959. godine vodili kazneni postupak.

Kako je precizirao, oba svjedoka su prvotno govorila da je planinare na bijeg iz šatora natjerala upravo tehnološka katastrofa.

Voditelj Fonda za očuvanje sjećanja na grupu Djatlova Jurij Kuncevič najavio je obraćanje ove organizacije Istražnom odboru s molbom da obnovi istragu.

"Obraćamo vam se s molbom da provedete istragu u vezi s kaznenim djelom bez broja, o turistima-skijašima koji su izgubili živote u zimu 1959. godine na području planine Otorten na Sjevernom Uralu. Molimo vas da to učinite dok su još uvijek živi svjedoci, uključeni u operaciju potrage provedenu tih godina i dok se još uvijek čuvaju materijalni dokazi", pročitao je Kuncevič dio pisma koje su potpisali članovi Fonda, Ruskog geografskog društva i rodbina poginulih.

Istražni odbor Rusije je u ožujku ove godine priopćio da su ekstremni vremenski uvjeti u kojima se grupa Djatlova našla prouzrokvali njihovu smrt i da je za pojavu tolikog broja verzija koje tragične događaje tumače mističnim razlozima zaslužan nemar istrage.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće