Kako su Hruščov i Nixon raspravljali u američkoj kuhinji

Rasprave u kuhinji su za građane Sovjetskog Saveza bile neka vrsta nacionalne razonode. Od 1930-ih su političke debate bile izvan zakona, izuzev unutar Komunističke partije, tako da je javno izražavanje skepticizma ili kritike generalnog tajnika, blago rečeno, bilo rizično. Zbog toga su sovjetski disidenti satima sjedili u kuhinji u krugu najbližih prijatelja i tiho razgovarali o stvarima koje ni u snu nisu smjeli spomenuti negdje drugdje.

Nikita Hruščov, lider SSSR-a od 1953. do 1964., nije bio disident, ali je ipak 1959. godine "kuhinjski razgovor" podigao na potpuno novu razinu - raspravljao je s tadašnjim potpredsjednikom SAD-a Richardom Nixonom (predsjednik je bio Dwight Eisenhower) u "američkoj kuhinji" na spomenutoj izložbi u Moskvi.

Zbližavanje

Richard Nixon presijeca vrpcu na svečanom otvaranju izložbe.

Getty Images

Te godine su SSSR i SAD u skladu s bilateralnim Sporazumom o kulturnoj suradnji potpisanim 1958. godine demonstrirali svoja industrijska dostignuća u cilju boljeg međusobnog razumijevanja. Sovjeti su organizirali izložbu u New Yorku, a Amerikanci u Moskvi.

"[Sovjeti su težili] prikazati napredak u znanosti i tehnologiji", napisao je Aleksej Fominih u članku posvećenom izložbi. Oni su u New York odnijeli rakete, satelite (u tijeku je bila svemirska utrka), brod na nuklearni pogon i tome slično. Amerikanci su svoju izložbu osmislili drugačije.

Sovjetskim posjetiteljima izložbe je prikazano kako izgleda supermarket.

Getty Images

"Za razliku od kolega iz SSSR-a, oni su za središnju temu izložbe odabrali američku svakodnevicu", ističe Fominih. Umjesto demonstracije svojih vojnih i svemirskih uspjeha, Informativna agencija Sjedinjenih država (USIA) i Ministarstvo trgovine su kao organizatori odlučili privući sovjetske građane kapitalističkom robom: sjajnim automobilima, neobičnom kozmetikom i Pepsi-Colom.

Fantastični eksponati

Američki arhitekt i izumitelj Richard Buckminster Fuller pozira ispred "zlatne kupole" u čijem projektiranju je sudjelovao i koja se veoma svidjela Moskovljanima.

Getty Images

Rukovoditelji Komunističke partije su učinili sve kako bi umanjili ideološku štetu. Zabranili su Amerikancima da prikazuju bilo kakvu antisovjetsku literaturu ili da vode sovjetsko-američke debate. Izložba nije smjela imati političku konotaciju. Američka strana je pristala na sve uvjete. Amerikanci su i bez političke propagande oduševili sovjetske građane.

Za sedam mjeseci su sagradili nekoliko paviljona, među njima i "zlatnu kupolu", koju je projektirao George Nelson. "Ova kupola je ostavila najjači dojam na posjetitelje. Vidjela se odmah čim se izađe iz stanice metroa 'Sokoljniki'. To je zaista bio lijep prizor", sjeća se povjesničar umjetnosti Vladimir Aronov koji je više puta posjetio izložbu.

Unutar "zlatne kupole" je bilo sedam ogromnih ekrana na kojima se vrtio film o životu u Americi, kao i mnoštvo znanstvenih eksponata. Jedan od najupečatljivijih bio je računalo IBM RAMAC programiran tako da odgovara na pitanja vezana za Ameriku. Još veće zanimanje je vladalo za paviljone posvećene svakodnevnom životu Amerikanaca.

Svakodnevne radosti

Sovjetski građani i američki automobil.

Anatolij Garanjin/Sputnik

"Amerikanci su došli na ideju da dizajn koji zaista mijenja svijet oko nas ne uvode u naše domove na glavna vrata nego kroz kuhinju, kupaonicu i garažu", kaže Vladimir Aronov. Na izložbi je predstavljeno 768 američkih brendova, od igračaka do kuhinjskih garnitura. I sve se to jako svidjelo sovjetskim građanima. Izložba je trajala šest tjedana. Posjetilo ju je 2,7 milijuna ljudi.

Muškarcima su se posebno svidjela postignuća američke automobilske industrije. "Čak i nakon 50 godina mnogi pamte ovu izložbu jer je ona bila svojevrsni kulturološki šok zahvaljujući automobilima marke Cadillac, Buick i Lincoln i njihovom 'baroknom' dizajnu porijeklom iz Detroita", piše stranica Oldtimer.

Anatolij Garanjin/Sputnik

Dame su bile opsjednute paviljonima s kozmetikom, a također i modnim revijama: "Tri puta su zgodne djevojke u ruskim bundama plesale rock'n'roll s mladim Amerikancima".

Što se tiče Pepsi-Cole, svaki posjetitelj je mogao popiti koliko je htio.

Rijetka fotografija - Nikita Hruščov pije Pepsi-Colu.

Getty Images

Tada su se Moskovljani "naprobali" ovog kapitalističkog gaziranog pića. Čak je i Nikita Hruščov za vrijeme posjeta izložbi popio jedan gutljaj, i čini se da je bio zadovoljan.

Nikita protiv Nixona

Nixon (desno) i Nikita Hruščov (u sredini) razmatraju dobre i loše strane američkog i sovjetskog načina života.

IIP Photo Archive/Wikipedija

Sovjetski lider je bio poznat po tome što je volio raspravljati. Na izložbi mu je odličan takmac po tom pitanju bio Richard Nixon, koji je kao potpredsjednik SAD-a svečano otvorio izložbu 25. srpnja. Dok je Nixon pokazivao Hruščovu eksponate, oni su raspravljali o dobrim i lošim stranama sovjetskog i američkog načina života. Jedan od tih eksponata bila je "tipična američka kuhinja", po kojoj je ova rasprava kasnije dobila naziv "kuhinjska debata".

Hruščov je tvrdio da uz svo poštovanje izložba nije toliko impresivna, te da se sovjetski dizajn može natjecati s američkim. "Vaše američke zgrade se prave da stoje samo 20 godina kako bi građevinci mogli poslije toga prodati nove zgrade. Mi gradimo čvrsto. Mi gradimo za našu djecu i unuke", rekao je on Nixonu.

Modna kreatorica na američkoj izložbi u parku "Sokoljniki" odgovara na pitanja vezana za svoje kreacije i način života u SAD-u.

Getty Images

Nixon mu je odgovorio: "Ova izložba nije zamišljena da oduševi posjetitelje, nego da ih zainteresira. Najvažniji su raznolikost i pravo izbora, tj. činjenica da mi imamo 1000 građevinaca koji grade 1000 različitih zdanja. Mi nemamo jednu odluku koja stiže 'odozgo', tj. koju donosi državni dužnosnik."

Hruščov je priznao visoku kvalitetu američkog namještaja, američkih automobila i predmeta za svakodnevnu uporabu, ali je rekao kako je uvjeren da će kroz 7 godina SSSR "dostići razinu Amerike i prestići je. Kad vas budemo prestizali, mahnut ćemo vam rukom i reći 'zdravo'!"

Zakleti prijatelji

Debata je bila prilično vruća, pogotovo s obzirom na Hruščovljevu sklonost prema ekstravagantnim izrazima. On je, na primjer, upotrijebio rijedak izraz: "Mi ne udaramo muhe nozdrvama!", tj. "Ne gubimo vrijeme!" (prevoditelj je mogao doživjeti srčani udar). I pored toga, sugovornici su se osmjehivali i bili vrlo druželjubivi jedan prema drugome.

Svečano otvaranje Američke nacionalne izložbe u parku "Sokoljniki", Moskva, 25. srpnja 1959.

Vsevolod Tarasjevič/MAMM/MDF/russiainphoto.ru.

Bilo je to samo tri godine prije Kubanske raketne krize, ali za vrijeme izložbe nitko nije razmišljao o ratovanju. "Odlazeći s izložbe osjećali smo da će za sve nas biti bolje ako se svijet ujedini", sjeća se Aronov. Nažalost, to se nikada nije dogodilo i tko zna hoće li se ikada dogoditi.