Kako se u Moskvi pojavio Crveni trg i zašto je ipak crven a ne krasan?

Pixabay; Arhivska fotografija
Nekada davno zvali su ga torg, odnosno tržnica, i još požar ili zgarište. Tamo su jednom živjeli lavovi, tigrovi i slonovi, a kasnije je trgom prolazio i tramvaj. Mnogi su i danas u zabludi da je trg crven zato što je krasan. A istina je da je crven baš zato što je crven, i da to nema nikakve veze s boljševicima.

Kako se pojavio Crveni trg?

Moskovska tvrđava, koja je kasnije dobila ime Kremlj, pojavila se na Borovickom brdu. Istočno od njezinih zidina, tamo gdje je danas trg, bila je livada. No kako su tvrđava i grad postajali bogatiji, pored zidina se pojavilo i selo, posad na ruskom.

Stanovnici posada su živjeli tako blizu pored tvrđave da bi se mogli sakriti u slučaju napada. A pored samog Kremlja i rijeke Moskve (zbog bržeg transporta robe) na mjestu budućeg Crvenog trga pojavila se tržnica u narodu zvana torg.

Tržnica je postojala bar od 1434. godine. Povjesničari ni dan danas nisu sigurni je li u nekom trenutku naređeno da se ona pojavi upravo na tom mjestu ili se sve dogodilo spontano.

Trg je bio poznat i kao požar, i u današnjem značenju te riječi, kao i sa značenjem zgarište, i to ne zato što je tržnica često gorjela. Prije 16. stoljeća bile su to najobičnije tezge i šatori, dakle, nije bilo velikih drvenih građevina koje su mogle gorjeti. No u ta su vremena riječju požar opisivali i gužvu, metež i galamu kakvih je sigurno bilo na prometnoj tržnici.

Do početka 16. stoljeća trg je postao mjesto gdje su ljudi dolazili saznati sve posljednje vijesti iz grada i šire.

Alevizov rov kod Nikoljske kule

1508. godine pojavio se Alevizov rov, iskopan prema crtežima talijanskog arhitekta Aloisija Nuova (Lamberti da Montagnano) koji je na poziv Ivana Trećeg došao uljepšati Moskvu. Rov je bio širok do 30 metara, dubok do 13 metara te je opasao zidine Kremlja vodama rijeka Neglinaje i Moskve. Rov je kasnije zatrpan, no jedan je njegov dio pored Voskresenskih vrata pretvoren u zoološki vrt. Ovdje je car držao tigrove, lavove i slonove koje su mu poklanjali vladari s istoka.

Na Crvenom trgu je 1561. godine podignuta katedrala Vasilija Blaženog kao znak pobjede nad Kazanjskim kanatom.

Kada je i kako trg pocrvenio?

Granitna palača s

Ime Crveni trg pojavilo se sredinom 17. stoljeća u dokumentima za vrijeme vladavine cara Alekseja I., oca Petra Velikog. Car je 1658. naredio da se nekim ulicama i trgovima Moskve daju imena. No 1659. su trg pored Kremlja i dalje zvali požar. Ime Crveni trg se češće spominje tek od 1661. godine.

Vjeruje se da je ime naslijedio od glavnog trijema, koji su zvali "krasnij", ali ne zato što je bio crven ili krasan, već zato što je bio najvažniji, carski. Crvena je tradicionalno bila boja carske vlasti, crveni su bili zidovi u njegovim odajama. Car se na trijemu pojavljivao na glavnim svetkovinama, s tog trijema su čitani njegovi ukazi, pa je i trijem postao crven. I vrata ispod trijema su također bila krasna, a pridjev je lako mogao prijeći i na trg.

Voskresenska vrata prije revolucije 1917.

U međuvremenu su tržnicu napunili drveni dućani, pa su i požari postali česta pojava. Da bi se sve to izbjeglo, izgrađen je Gostini, odnosno trgovački dvor, a od kraja 17. stoljeća na trgu nema niti jedne drvene građevine. Crveni trg je također dobio lijepi ulaz sa sjevera - Voskresenska vrata, a Petar Veliki je 1698. konačno zabranio da se na ovom mjestu bilo što prodaje.

Crveni trg postaje četvrtast

Tramvaj na Crvenom trgu

Trg je i dalje bio centar političkog života Moskve. Na Lobnom mjestu, pored katedrale Vasilija Blaženog, čitani su carski ukazi. Na ovom mjestu su izvršavane i smrtne kazne. I na njemu se ništa posebno nije mijenjalo sve do početka 19. stoljeća kada je zatrpan Alevizov rov i postavljena kaldrma.

Stare građevine pored Voskresenskih vrata srušene su 1875. godine da bi na tom mjestu podigli Državni povijesni muzej (građen do 1883.). Tako je i trg konačno dobio četvrtasti oblik.

Državni povijesni muzej u pozadini

Do početka 20. stoljeća na trgu su se pojavile električne žarulje, tržni centar GUM i tramvajska linija, a kada su boljševici preuzeli vlast, srušili su Voskresenska vrata da bi na vojnim paradama mogli sudjelovati tenkovi, podigli su Lenjinov mauzolej i počeli pokapati važne revolucionare i državnike unutar zidina Kremlja, na tom istom mjestu gdje su nekada bili rovovi s divljim životinjama.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće