Zašto su sovjetski zrakoplovi 1944. godine bombardirali neutralni Stockholm?

Getty Images, TASS
Još uvijek se vode rasprave o razlozima za sovjetski zračni napad na Stockholm 1944. Službena švedska verzija glasi da je došlo do pogreške u navigaciji, no pojedinci smatraju da je Sovjetski Savez bombardiranjem švedske prijestolnice zapravo uputio strogo upozorenje ovoj neutralnoj zemlji.

Šveđani su 22. veljače 1944. imali dojam da se nalaze u žarištu rata. Nepoznati zrakoplovi su bombardirali Stockholm i gradić Strängnäs.

Neutralna Švedska, koja skoro 150 godina nije otvoreno sudjelovala niti u jednom oružanom konfliktu, bila je u šoku. Šrapneli su identificirani i ispostavilo se da su sovjetski. Postavilo se pitanje je li to bila pogreška ili je upravo počela invazija Sovjetskog Saveza na Švedsku.

Bombardiranje

Švedska protuzračna obrana je bila potpuno bespomoćna kada su se mračne zimske večeri u 20 sati na nebu iznad Stockholma pojavila četiri nepoznata strana bombardera. Zrakoplovi su nestali u tami, a Šveđani ih bez noćne radarske opreme nisu mogli pratiti.

Kazalište na otvorenom nakon bombardiranja, 22. veljače 1944.

Samo jedan protuzračni položaj u središnjem dijelu Stockholma je uočio zrakoplov na radaru, no dok je posada pokušavala shvatiti o čemu se radi i treba li otvarati vatru, zrakoplov je već nestao.

Bombe su počele padati na razne dijelove ovog grada, prvi put u povijesti švedske prijestolnice. Jedna od njih, teška 100 kilograma, uništila je novo kazalište pod otvorenim nebom i ostavila ogroman krater dubok tri i širok pet metara. Pored Stockholma je napadnut i gradić Strängnäs, koji se nalazi nekoliko kilometara zapadno od glavnog grada Švedske.

Posljednje bombe su eksplodirale u jedan sat u noći, a onda su tajanstveni bombarderi odletjeli u pravcu Baltičkog mora. Srećom, nitko nije poginuo. Povrijeđena su samo dva švedska vojnika.

Nepriznata pogreška

Analiza dijelova s ćiriličnim natpisima je pokazala da su Stockholm bombardirali sovjetski zrakoplovi. Ubrzo se ispostavilo da nije postojala prijetnja od sovjetske invazije, ali se i danas postavlja pitanje s kojim ciljem je izvršen ovaj napad.

Sovjetska avijacija je u veljači 1944. godine masovno bombardirala Finsku. Posebno su intenzivni bili napadi na Helsinki, Turku i Kotku, no bombarderi su stigli i do Mariehamna na Ålandskim otocima, što je već vrlo blizu Švedske.

Bombe padaju na Stockholm prvi put u povijesti. Zamjenik šefa okruga Södermalm sa šrapnelom dugim 1 metar.

Zbog toga su Šveđani izveli zaključak da je napad na Stockholm bio greška i da su sovjetski bombarderi jednostavno zalutali u toj tamnoj zimskoj noći. Sličnih incidenata je bilo i ranije. Na primjer, sovjetski zrakoplovi su 1940. godine, za vrijeme Zimskog rata, slučajno bombardirali Pajalu na sjeveru Švedske. Uostalom, nije samo SSSR pravio takve pogreške. Britanska avijacija je greškom bombardirala Malmö (1940) i Lund (1943).

Šveđani su zatražili objašnjenje, no su Sovjeti izričito negirali bilo kakav napad na švedski teritorij, čak i napad koji bi bio izveden pogreškom. "Zračni napad na Stockholm je po svemu sudeći bila provokacija njemačkog ili finskog ratnog zrakoplovstva", dodali su sovjetski diplomati.

Švedska je službeno objasnila ovaj događaj kao pogrešku u navigaciji zrakoplova ratnog zrakoplovstva SSSR-a. Švedsko rukovodstvo je bilo revoltirano time što SSSR nije želio priznati svoju krivnju, za razliku od Engleza koji su se ispričali.

Mogući uzroci

Nisu svi povjerovali službenoj verziji. Iznesena je pretpostavka da je sovjetski napad bio upozorenje Švedskoj i poruka da ne ukazuje pomoć Finskoj i ne šalje tamo svoje dobrovoljce, kao što je učinila tijekom Zimskog rata.

Veljača 1944.

Časnik švedske obavještajne službe Tore Forsberg bio je uvjeren da su Sovjeti napali Stockholm kako bi prisilili Šveđane da oslobode sovjetskog špijuna Vasilija Sidorenka. Sidorenko je uhićen 1942. zbog špijunaže, djelomično u vezi s razmještanjem tenkovske divizije u Strängnäsu koji je dvije godine kasnije neočekivano postao meta sovjetskog napada (Boris Grigorjev, Tore Forsberg. "Špijun Jemeljan", Stockholm, 2006.).

Šveđani su osudili Sidorenka na 12 godina zatvora i odbili sve zahtjeve SSSR-a da ga oslobode. "Vi ste pustili Sidorenka da umre od gladi i maltretiranja. Slobodni Sidorenko je ono što mi zahtijevamo na prvom mjestu", izjavio je sovjetski ministar vanjskih poslova Vjačeslav Molotov predstavniku švedske diplomacije Wilhelmu Assarssonu (Wilhelm Assarsson,"U Staljinovoj sjeni", 1963.).

Posljedice bombardiranja.

Šveđani su također aludirali na to da je šef sovjetske državne sigurnosti i tajne policije Lavrentij Berija osobno bio zainteresiran za Sidorenkov slučaj.

Ako je sovjetski napad imao takve ciljeve, može se reći da ih je postigao. Švedska nije pružila pomoć Finskoj, a Vasilij Sidorenko je pušten četiri dana nakon bombardiranja Stockholma.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće