Zašto su Sovjeti po svaku cijenu morali zaplijeniti američki "Stinger" u Afganistanu?

Rusija obilježava 30 godina od povlačenja sovjetskih trupa iz Afganistana. S vremena na vrijeme se mogu čuti tvrdnje da je upravo dostavljanje "Stingera" u Afganistan prisililo Sovjete na povlačenje.

Sredinom 1980-ih afganistanski mudžahedini su se našli u teškoj situaciji. Borili su se protiv regularnih trupa sovjetske vojske i jedinica lojalnih vladi u Kabulu koje je podržavao SSSR. U toj borbi su imali podršku Pakistana i SAD-a. "U travnju 1986. godine vodile su se teške borbe duž granice s Pakistanom... Koristio sam sva raspoloživa sredstva da isposlujem ono što sam tražio [opskrbu mudžahedina "Stingerima"]... Potkrijepio sam svoje argumente mišljenjem američkih analitičara koji su rekli da mudžahedini neće nastaviti s borbom jer su toliko izmučeni da se mladi naraštaji ne žele pridružiti Džihadu", pisao je Muhamed Jusuf, visoki časnik Pakistanske obavještajne službe. Na kraju su Amerikanci ipak poslali mudžahedinima oružje kako bi potaknuli njihove napore da svrgnu režim koji je podržavala Moskva.

Moćno oružje

Reaganovoj administraciji nije bilo lako donijeti odluku o pružanju potpore džihadistima, jer Amerikanci nisu željeli da SSSR ili Iran dođu u posjed njihovih vojnih tehnologija. Ako bi Sovjeti zaplijenili raketu američke proizvodnje, to bi bio dokaz da Washington podržava mudžahedine najsuvremenijim oružjem. Sličnog stava se pridržavao i Pakistan. Pa ipak, Sjedinjene Države su 1986. godine odobrile da se muslimanskim gerilcima dostavi 250 prijenosnih lansera "Stinger" i 1000 raketa.

Ostaci afganistanskog transportnog zrakoplova oborenog raketom "Stinger". U zrakoplovu je bilo 40 ljudi - svi su poginuli.

Aleksandar Graščenkov/Sputnik

"Stingeri" su lako i moćno oružje kojim se jednostavno rukuje. Potrebno je samo 30 sekundi da se raketa stavi u lansiranje. Kada se projektil veže za cilj veoma ga je teško izbjeći pomoću toplinskih mamaca, tako da je "Stinger" vrlo učinkovit u borbi protiv borbenih zrakoplova.

Sudeći po priopćenjima, ovi prijenosni sustavi su u Afganistanu prvi put primijenjeni 25. rujna 1986. Grupa od 35 mudžahedina tada je oborila dva udarna helikoptera Mi-24 (prema tvrdnjama sovjetske vojske) kada su se spuštali na aerodrom Džalalabad. Priča se da su džihadisti tada američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu poklonili ostatke rakete koju su ispalili u tom napadu.

Prema Jusufovim riječima, vijest o novom oružju i njegovoj razornoj moći euforično je dočekana među gerilcima, ali je zato sovjetsko zapovjedništvo bilo krajnje zabrinuto. Sovjeti su u studenom 1986. izgubili četiri jurišnika Su-25, a godinu dana kasnije čitavu eskadrilu. Pored toga, oboreno je mnogo sovjetskh helikoptera.

Promjena taktike

Poslije tih gubitaka džalalabadski aerodrom je mjesec dana bio zatvoren, a kada je otvoren, uvedena su stroža pravila leta. "Morali smo iz korijena promijeniti taktiku. Letjelice ratnog zrakoplovstva su morale letjeti na većoj visini, od najmanje 5000 metara", objasnio je vojni stručnjak Mihail Hodarjonok.

Mudžahedin drži "Stinger", 15. ožujka 1989., Džalalabad, Afganistan.

Getty Images

Pored toga, zrakoplovima i helikopterima nije bilo dozvoljeno ateriranje s dugačkom trajektorijom. Prilikom uzlijetanja i slijetanja pratili su ih helikopteri koji su izbacivali toplinske mamce kako bi ovi za sobom odvukli svaku raketu, ako bi bila odnekud ispaljena. Svi letovi teretnih zrakoplova obavljali su se isključivo noću.

Zvanje Heroja za zaplijenjeni "Stinger"

Da bi se borili protiv novih raketa sovjetski inženjeri su ih morali proučiti izbliza i zbog toga je počeo lov na "Stingere". Svakome tko zaplijeni ovo oružje obećana je najveća sovjetska nagrada - zvanje Heroja Sovjetskog Saveza.

Sovjetske specijalne službe uspjele su zaplijeniti ukupno osam kompleta ovog oružja.

Andrej Solomonov/Sputnik

Sovjetski specijalci su mjesecima tražili "Stingere", ali su u početku pronalazili samo fragmente. U siječnju 1987. izviđački odred je primijetio grupu naoružanih ljudi na tri motocikla. "Kad su oni ugledali naše helikoptere zaustavili su se i otvorili vatru na nas. Ispalili su dvije rakete. Piloti su manevrirali i uspješno aterirali... Helikopteri Mi-24 su nas pokrivali odozgo, a mi smo odmah poslije ateriranja iskočili iz helikoptera i upustili se u borbu", sjeća se poručnik Vladimir Kovtun. On i još četvorica vojnika su savladali mudžahedine zahvaljujući podršci iz zraka. Poslije okršaja su pretresli neprijatelje i pronašli "Stinger" s tehničkom dokumentacijom. Godinama se smatralo da je tada Sovjetski Savez prvi put došao u posjed lansera raketa.

"Stinger" i sovjetsko povlačenje

Prije par godina je još jedna skupina bivših sovjetskih vojnika, na čijem čelu je bio poručnik Igor Rjumcev, priopćila da su oni prvi zaplijenili "Stinger" krajem 1986. Sovjetske specijalne službe uspjele su zaplijeniti ukupno osam kompleta ovog oružja. U ono vrijeme, međutim, nitko nije dobio zvanje Heroja Sovjetskog Saveza. Pravda je zadovoljena tek na 30. godišnjicu povlačenja sovjetskih trupa. Kovtun je dobio zvanje Heroja Rusije za hrabrost i odvažnost tijekom konflikta u Afganistanu.

Izlazak sovjetskih trupa iz Afganistana okončan je 15. veljače 1989.

Andrej Solomonov/Sputnik

Proučivši američke rakete, zrakoplovni konstruktori su modificirali sovjetske jurišnike Su-25 i poboljšali njihove obrambene karakteristike za borbu protiv ove napasti. Zahvaljujući tim mjerama Sovjetski Savez više nije trpio velike gubitke.

Treba ipak znati da isporuka "Stingera" nije prisilila SSSR na povlačenje postrojbi iz Afganistana, kao što ponekad tvrde pojedinci. Tu odluku je Moskva donijela mnogo ranije.