Najrazornije prirodne katastrofe u suvremenoj Rusiji

Vladimir Astapkovič/TASS
Središnji dio zemlje ima problem sa šumskim požarima i izlijevanjem rijeka, a Dalekom istoku Rusije prijete jaki potresi.

U Rusiji se prirodne katastrofe ne događaju jako često, no postoje regije u kojima je rizik od prirodnih katastrofa prilično velik. Rusi su posljednjih godina iskusili toplinske valove, poplave, potrese i ledene kiše.

1. Poplava na Dalekom istoku, 2013.

Tijekom cijelog srpnja 2013. na Dalekom su istoku padale jake kiše, zbog čega se rijeka Amur izlila iz korita. Kao rezultat toga, pet regija je doživjelo najveću poplava u Rusiji od početka 20. stoljeća. Habarovsk, najveći grad Dalekoistočnog okruga, na nekoliko se mjeseci pretvorio u Veneciju. Ukupno je poplavljeno 235 naseljenih mjesta, više od 2 tisuće kilometara cesta i 13 tisuća kuća. Štetu od poplave je pretrpjelo više od 190 tisuća ljudi. Voda je počela opadati tek sredinom rujna. U sanaciji posljedica poplave sudjelovalo je više od 300 tisuća ljudi, uključujući vojsku okruga, a Rusi iz cijele zemlje su za stradale u poplavi prikupili više od 2 milijarde rubalja (oko 30 milijuna dolara).

2. Poplava u Krasnodarskom kraju, 2012.

Ova je prirodna katastrofa bila najrazornija u regiji u povijesti. U srpnju 2012. je zbog obilnih kiša poplavljeno deset gradova, uključujući Gelendžik i Novorossijsk. No najveći je udarac primio grad Krimsk s populacijom od 57 tisuća ljudi. Samo je u tom gradu poginulo oko 150 ljudi. Očevici su rekli da se tragedija dogodila noću dok su svi spavali i da nije bilo nikakvih upozorenja o izvanrednoj situaciji. Kao rezultat toga, štetu je pretrpjelo više od 53 tisuće ljudi, od kojih je polovica izgubila imovinu. Uništeno je 7 tisuća kuća, bolnice, škole, stadioni. U srpnju je Vladimir Putin Krimsk posjetio tri puta. U sanaciji posljedica poplave sudjelovali su spasitelji ne samo iz Rusije, nego i iz Bjelorusije i Azerbejdžana. Na prvu godišnjicu tragedije u Krimsku je izgrađen spomenik "Zid plača".

3. Toplinski val, središnja Rusija, 2010.

Ljeto 2010. bilo je jako vruće. U lipnju je u Moskvi oboren 130 godina stari temperaturni rekord. Tada je u glavnom gradu bilo 40 stupnjeva Celzija, a od vrućine je jednostavno bilo nemoguće pobjeći: u trgovinama su rasprodani svi ventilatori, klimatizacijski uređaji, pa čak i pištolji na vodu! No najgore je tek uslijedilo: zbog vrućine su oko Moskve počela gorjeti tresetišta, a grad je prekrio pravi pravcati smog. Vidljivost se smanjila na 50-100 metara. Stanovnici grada koji nisu mogli napustiti Moskvu hodali su s respiratorima i maskama. Stotine letova je odgođeno i zračne luke su prepravile tisuće ljudi. Miris paljevine se osjećao čak i u metrou. Dim je u Moskvi bio toliko jak da su požarni alarmi nekih zgrada bez prestanka signalizirali požar. Smog se raspršio tek sredinom kolovoza.

Toplinski val je u ljeto iste godine zabilježen i u drugim dijelovima središnje Rusije. Zbog visokih temperatura i suše došlo je do šumskih požara. U požarima je stradalo 127 naseljenih mjesta u Rjazanjskoj, Nižnjenovgorodskoj, Kaluškoj, Tverskoj i mnogim drugim oblastima, pri čemu su mnoga sela u potpunosti izgorjela. Tijekom požara je poginulo više od pedeset ljudi i uništeno 1200 kuća. U gašenju požara Rusiji su pomagale mnoge zemlje, uključujući Tursku, Azerbejdžan i Poljsku.

4. Ledena kiša, Moskva, 2010.

Kraj 2010. također je u glavni grad Rusije donio neuobičajeno vrijeme. Malo prije Nove godine Moskvu je prekrila ledena kiša. Ovaj fenomen je prilično rijedak, i stanovnici grada nisu bili spremni na njega. Samo je prvog dana u bolnice stiglo stotinjak ljudi koji su se poskliznuli na ledu i ozlijedili. Leda je bio posvuda, ne samo na ulicama. Led je u oblasti okovao dalekovode, i oni su prestali raditi. U nekim su rajonima stanovnici Novu godinu dočekali bez struje. U zračnoj luci Domodedovo putnici su proveli više od 24 sata u hladnim i neosvijetljenim treminalima. Otkazano je oko 150 letova.

Moskovljani su se nakon toga s ledenom kišom susreli nekoliko puta. Isti je fenomen zabilježen u prosincu 2013., siječnju 2015. te u studenom i prosincu 2016. godine.

5. Potres na Sahalinu, 1995.

U Rusiji se seizmički opasnim regijama smatraju Daleki istok, istočni Sibir i Sjeverni Kavkaz. Tamo se redovito bilježe podrhtavanja tla koja uzrokuju, primjerice, pukotine na kućama i asfaltu u naseljenim mjestima. Međutim, doista jaki potresi događaju se vrlo rijetko.

U suvremenoj je Rusiji najjači potres od 7,6 Richtera doživio Sahalin 1995. godine. On je za samo 17 sekundi u svibnju 1995. s lica zemlje izbrisao gradić Neftegorsk. Pod ruševinama je poginulo više od dvije tisuće ljudi, odnosno dvije trećine njegovih stanovnika. Neftegorsk nakon te katastrofe nikada nije obnovljen. Preostali stanovnici su preseljeni u druge gradove u regiji, a na mjestu tragedije su podignute spomen-ploče.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće