Pet činjenica o čovjeku koji je pobijedio koleru i kugu

1. Borba protiv skeptika

Vladimir Havkin ili Waldemar Haffkine (kako je poznatiji izvan Rusije) napravio je cjepiva protiv teških bolesti koje su odnijele milijune ljudskih života.

Javna domena

Najprije se bavio kolerom. Pandemija kolere je vladala u Aziji i Europi dok je on na Pasteurovom institutu u Parizu radio na cjepivu protiv ove bolesti. Samo je od 1877. do 1890. godine u Indiji od kolere umrlo preko milijun ljudi.

Tada čak ni znanstveni krugovi nisu vjerovali da se može napraviti cjepivo protiv kolere i više su se uzdali u primjenu higijenskih mjera. Mladi znanstvenik iz Rusije nije se obazirao na ovo veoma rasprostranjeno uvjerenje uvaženih kolega i nije odustao od svog znanstvenog pristupa. On je 1892. godine svoj život izložio opasnosti testiranjem cjepiva na samome sebi, i postigao je uspjeh. Pa ipak, ta vijest je dočekana s velikom skepsom. Čak je i poznati njemački bakteriolog Robert Koch rekao da je to "suviše lijepo da bi bilo istinito". Havkinu su bili potrebni primjeri u praksi kako bi uvjerio kolege da je zaista otkrio sredstvo protiv jedne od najsmrtonosnijih bolesti koja stoljećima desetkuje čovječanstvo.

2. Potpuna predanost pozivu

Britanske vlasti su, međutim, pokazale zanimanje za izume ovog epidemiologa. Velika Britanija je željela zaustaviti širenje bolesti u Indiji. Zato je poslala ovog znanstvenika u svoju koloniju, gdje je on organizirao proizvodnju cjepiva i osobno sudjelovao u cijepljenju preko 40 000 ljudi. Zahvaljujući njegovom trudu smrtnost je deseterostruko smanjena.

"Strana znanij" ("Zemlja znanja), znanstveno-popularni časopis za mlade

Kao da tragedija s kolerom nije bila dovoljna, indijski grad Mumbai je 1896. godine zahvatila i bubonska kuga. Britanske vlasti su se opet obratile Havkinu. On je napravio cjepivo za samo tri mjeseca. Pojedini njegovi pomoćnici nisu izdržali tako težak rad, požrtvovnost i pritisak pa su ga napustili. A Havkin je provjerio cjepivo na samom sebi prije nego što ga je stavio na raspolaganje Hindusima. To prvobitno cjepivo nije moglo pružiti potpunu zaštitu od bolesti, ali je dvostruko smanjilo opasnost od zaraze. Bilo je to prvo učinkovito cjepivo protiv kuge. Havkinu je odano priznanje tako što je 1897. godine proglašen vitezom.

3. Vjera i revolucija

Global Look Press

Havkinova znanstvena djelatnost nije bila vezana za Rusiju iako je on rođen u Ruskom Carstvu, na teritoriju današnje Ukrajine. Studirao je na Sveučilištu u Odessi, ali nije mogao tamo ostati. Po nacionalnosti je bio Židov, a prije revolucije 1917. godine prava Židova u Rusiji su bila ograničena. Ako je student židovske nacionalnosti želio nastaviti karijeru na sveučilištu kao predavač, morao je primiti pravoslavlje. Havkin je bio jako religiozan te se nije želio odreći svoje vjere.

To, međutim, nije bio jedini razlog. On je bio uključen i u ilegalno djelovanje ljevičara te je sanjao o socijalističkoj revoluciji u Rusiji, zbog čega su ga hapsili. Međutim, povukao se kada su aktivisti izabrali terorističku taktiku u borbi protiv carske vlasti.

4. Čehovljevo zapažanje

Profesor Ilja Mečnikov.

Javna domena

Upravo tada ga je profesor Ilja Mečnikov, njegov mentor u Odessi, pozvao da prijeđe na Sveučilište na Lausannei, a zatim u Pariz na Pasteurov institut. U Parizu je on radio samo kao pomoćnik knjižničara, ali je ipak razvijao svoje ideje zajedno s najsjajnijim umovima u ovom području. Mečnikov je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za proučavanje imunološkog sustava organizma.

Anton Čehov, po profesiji također liječnik, kritizirao je situaciju u Rusiji koja je prisilila Havkina da emigrira. "Kuga nije toliko strašna... Mi već imamo cjepiva koja su se pokazala efikasnima. Usput, imamo ih zahvaljujući ruskom doktoru Havkinu. U Rusiji je on potpuno nepoznat, dok je u Engleskoj odavno proslavljen kao veliki filantrop", napisao je Čehov odgovarajući na strahovanja zbog širenja virusa u Rusiji.

5. Spašeni milijuni života

Javna domena

Havkin se suočio sa skepsom svojih kolega, ali i s nepovjerenjem lokalnog stanovništva, tj. ljudi koje je želio spasiti. Kada je ruski liječnik s nekolicinom svojih indijskih kolega stigao u selo blizu Kalkute kako bi podijelio cjepivo protiv kolere, dočekala ih je gomila gnjevnih mještana i odbila se cijepiti. Zatim su seljani počeli prijetiti liječnicima i gađati ih kamenjem. Umjesto da se odmah povuče, doktor Havkin je skinuo jaknu, raskopčao košulju i zamolio jednog kolegu da mu da injekciju. Taj postupak je na mnoge ostavio snažan dojam. Tada se preko 100 ljudi pristalo cijepiti, i nitko od njih nije obolio od kolere.

Što se tiče Havkinovog cjepiva protiv kuge, ono je 1909. godine iskorišteno za cijepljenje 8 milijuna ljudi, a 1940. je njome cijepljeno 35 milijuna. Mali laboratorij koji je on osnovao u Mumbaiju prerastao je u ogromnu znanstvenu ustanovu za proučavanje bakteriologije i imunologije.

Legion Media

Ovaj institut je 1925. godine dobio Havkinovo ime. Jedan od rukovoditelja instituta je napisao: "Ljudi [iz Indije] dobro znaju da ih je Havkin spasio od smrti, od strašnih pandemija kuge".