Ruski arheolozi na Altaju pronašli jednu od najstarijih dijadema od mamutove kljove

Ruski arheolozi su u Denisovoj špilji na Altaju pronašli veliki fragment drevne dijademe od mamutove kljove iz epohe paleolitika star 45-50 tisuća godina, priopćila je služba za medije Instituta za arheologiju i etnografiju (u Novosibirsku).

"Dijademe od kljova, uključujući i ukrašene, kolege arheolozi su ranije pronalazili na spomenicima iz paleolitika na krajnjem sjeveru i istoku Sibira, ali one potječu iz znatno kasnijeg perioda (prije oko 20-28 tisuća godina)", navodi se u priopćenju.

Po mišljenju arheologa, drevni čovjek je ovaj obruč na glavi nosio kako bi pridržavao kosu te ga je u svakodnevnom životu koristio kao praktičan uporabni predmet, a ne kao kultni predmet, o čemu svjedoči, između ostalog, odsustvo ornamenata.

Sudeći po debljini materijala i dosta velikom promjeru, predmet je bio namijenjen muškarcu s velikom glavom. Dijadema je slomljena još pri korištenju ili ubrzo nakon toga.

"Ranije je u Denisovoj špilji također pronađen mali fragment čeonog dijela ukrašene dijademe. Novi pronalazak istraživačima omogućuje da s više dokaza govore o tome da su drevni stanovnici Denisove špilje dijademe nosili tijekom više tisuća godina, a također i da su ih, najvjerojatnije, sami pravili. Na to ukazuju brojni poluproizvodi i fragmenti od kljova koji su pronađeni u pećini", navodi se u priopćenju.

U Denisovoj špilji je ukupno za sve vrijeme istraživanja pronađeno preko 30 artefakata od mamutove kljove: različite perle, prstenje, fragmenti narukvica, vrhovi za koplja.

Kako bi nabavili mamutove kosti, stanovnici špilje su morali prijeći najmanje sto kilometara i doči do stepe, jer mamuti nisu živjeli u blizini špilje.

Prema arheološkim podacima, u Denisovoj špilji je živjela posebna podvrsta drevnog čovjeka: Denisovski čovjek, koji se na Altaju pojavio poslije prolaska velikog vala migracija s Bliskog istoka prije oko 300 tisuća godina. U špilji su također pronađeni tragovi neandertalaca, koji su na Altaju živjeli prije 50-70 tisuća godina. Međutim, njihovi tragovi su uglavnom pronađeni u susjednim pećinama: Čagirskoj i Okladnikovljevoj.

Paleontološka istraživanja su pokazala da suvremeni stanovnici Melanezije i Papua Nove Gvineje i Aboridžini u Australiji imaju oko 6% gena Denisovskog čovjeka, dok suvremeni stanovnici Euroazije imaju oko 4% gena neandertalaca.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće