Norveški znanstvenici: Kugu su u Europu donijeli Rusi

"Kuga u Londonu"

Global Look Press

Trgovci krznom iz Rusije i Zlatne Horde, koji su kupovali kožu na Uralu, donijeli su u Europu srednjovjekovnu "crnu smrt", tvrde genetičari koji su se bavili proučavanjem genoma starog bacila kuge i arapskih kronika.

Ljudski je rod prebrodio nekoliko velikih epidemija kuge. U šestom je stoljeću "crna smrt" odnijela živote preko sto milijuna ljudi, a u četrnaestom je pokosila oko jedne trećine stanovnika Europe. U časopisu PNAS pojavio se tekst u kojem se iznosi novo viđenje razvoja opake bolesti.

Genetičari su tijekom posljednjih nekoliko godina uspjeli doći do ostataka DNK bakterija u kostima stradalih od strašne bolesti te su dokazali da je izazivač epidemije bakterija Yersinia pestis (bacil kuge). Ranije se smatralo da kugu prenose isključivo štakori, međutim, sada, zahvaljujući istraživanjima ljudskih ostataka i matematičkim simulacijama širenja kuge, znanstvenici su došli do zaključka da glavni prijenosnici bolesti nisu bile životinje, nego ljudi.

Boris Schmid sa Sveučilišta u Oslu, u Norveškoj, usporedio je sa svojim kolegama fragmente DNK iz kostiju stradalih od kuge u Danskoj i Italiji, Oslu, Londonu, Marseilleu, Barceloni i drugim velikim srednjovjekovnim gradovima, kao i važnom gradu Zlatne Horde Bolgaru.

Smrtonosna trgovina

Znanstvenike je tijekom istraživanja iznenadilo saznanje da su bakterije koje su usmrtile tisuće žitelja Londona "crne" 1361. godine imale potpuno iste mutacije kao Yersinia pestis iz Bolgara i mikroorganizmi iz Danske, izazivači zaraze u gradiću Bergenu iste te godine. Ta "nevjerojatna podudarnost" zajedno s arapskim i ruskim kronikama tog doba navela je znanstvenike da potraže odgovor na pitanje odakle je došla kuga.

Radi se o tome da je neposredno prije prvih epidemija "crne smrti", negdje tridesetih i četrdesetih godina 14. stoljeća, otvorena prva izravna trgovačka ruta koja je spajala istočne regije Zlatne Horde, između ostalih i Bolgar i susjedne ruske kneževine, s njerzinom zapadnom pograničnom oblašću Krimom . Tu su se nalazili gradovi Kafa i Sudak, najveće faktorije đenovskih i venecijanskih trgovaca. Spomenuta ruta i nove porezne olakšice omogućile su ruskim i trgovcima Horde da kupuju krzno u Priuralju i Zauralju i prodaju ga zapadnim zemljama preko talijanskih trgovačkih republika.

Nekoliko desetljeća kasnije uspostavljene su trgovinske veze između Velikog Novgoroda i njemačkog Hanzeatskog saveza. Ta je suradnja mogla, po mišljenju genetičara, dovesti do drugog vala "crne smrti" koji je zahvatio zemlje sjeverne Europe šezdesetih godina četrnaestog stoljeća.

Kako znanstvenici ističu, na taj se način moglo odlično objasniti kako se bacil pojavio gotovo istodobno na jugu i sjeveru Europe, kao i da štakori i klima uopće nisu odigrali ključnu ulogu u širenju kuge u svijetu.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće