Francuski povjesničar: Rusiju treba poštovati kao zemlju koja je u 20. st. dva puta spasila svijet

Rusija zaslužuje poštovanje zbog "herojske borbe i ogromnih gubitaka" koje je pretrpjela u jesen 1914. godine, bez čega pobjede nad Njemačkom možda ne bi ni bilo, napisao je u članku za portal Atlantico francuski povjesničar Edouard Husson. On je kritizirao Emmanuela Macrona koji je uoči obilježavanja 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata "Rusiju proglasio neprijateljem".

Husson je skrenuo pozornost na to da je Macron prilikom posjeta gradu Verdunu, gdje se dogodila jedna od najkrvavijih bitaka u Prvom svjetskom ratu, izjavio da je neophodno formirati "pravu europsku vojsku" koja se treba oduprijeti Rusiji, Kini i SAD-u. Povjesničar je podsjetio da su francuske vlasti obećale ća sva događanja u vezi s obilježavanjem 100. godišnjice posvetiti temi mira.

Francuski povjesničar je izrazio čuđenje kako je Macron izabrao vrijeme i mjesto da Rusiju proglasi "neprijateljem". Ma kakve zamjerke netko imao prema suvremenoj Rusiji, svijet se treba sjetiti što zbližava zemlje, navodi se u članku.

Ruska vojska, nastavio je Husson, zaslužuje poštovanje zbog "herojske borbe i ogromnih gubitaka" u jesen 1914. godine, bez kojih pobjede nad Njemačkom možda ne bi ni bilo. "Je li došlo vrijeme da se s poštovanjem sjetimo 1,8 milijuna ubijenih ruskih vojnika?" - pita se povjesničar. On predlaže da se politika ostavi po strani i da ljudi pomisle na zemlju i narod koji su u prošlom stoljeću dva puta spasili cijeli svijet.

Francuski povjesničar ističe da je Rusija "štiteći slobodu Europe" izgubila 5 milijuna ljudi, kako vojnika, tako i civila, tijekom Prvog svjetskog rata, i preko 27 milijuna u Drugom svjetskom ratu.

Husson je dodao da nijedan njemački kancelar od vremena raspada SSSR-a nije načinio korak pomirenja prema Rusiji, a da su Njemačka i Francuska više puta činile između sebe takve geste u vrijeme manifestacija posvećenih ratu.

Osim toga, francuski povjesničar je iznio kritiku Macronovog prijedloga o stvaranju neovisnog sustava sigurnosti u Europi. "Kako se bez dogovora s Rusijom može ozbiljno razmatrati pitanje uspostavljanja ravnoteže između europskog kontinenta i Azije?" - pita se autor.

Ako Europa želi mirnu budućnost, treba se suprotstaviti ideji "europske obrane", koja je usmjerena kako protiv SAD-a, tako i protiv Rusije, zaključuje povjesničar.

Inače, sastanak između predsjednika Rusije i SAD-a Vladimira Putina i Donalda Trumpa u Parizu nije održan zbog Macrona koji je procijenio da će rusko-američki summit baciti u sjenu manifestacije posvećene stogodišnjici završetka Prvog svjetskog rata.