6 ruskih vođa koji su preživjeli pokušaje atentata

Sputnik
Od paranoičnog japanskog policajca s mačem do atentatora koji su bili skeptični prema Sovjetskom Savezu, ljudi koji su vladali Rusijom su često bili meta ubilačkih napada.

Tehnologija nije promijenila svijet, pa tako ni sferu profesionalnih ubojica. 4. kolovoza ove godine predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je preživio pokušaj atentata u kojem su sudjelovali dronovi s eksplozivom. 

Nekada, kada je većina ruskih lidera bila meta napada, dronovi nisu bili u modi. Predstavljamo vam popis ruskih careva, vođa i glavnih tajnika čiji su životi bili u opasnosti od atentatora. Idemo redom, od "blažih" ka "težim" slučajevima.

6. Mihail Gorbačov

 

Gorbačov je učinio sve u svojoj moći kako bi SSSR postao više demokratska zemlja, ali mnogi su ga zbog toga mrzili. Među njima je bio i Aleksandar Šmonov, inženjer iz Lenjingrada. 7. studenog 1990. godine, kada se u Moskvi održavala vojna parada, Šmonov je ušao u kolonu i, kad su stigli do mauzoleja (odakle su sovjetske vođe pozdravljale narod), pucao je na Gorbačova.

Promašio je, jer dok je Šmonov ciljao čovek iz osiguranja ga je udario po pištolju, pa je metak otišao u nebo. Šmonov je odmah uhićen i 4 godine je proveo na psihijatriji.

5. Leonid Brežnjev

Slučaj Brežnjeva je vrlo sličan Gorbačovljevom, ali njegov neprijatelj, Viktor Iljin, je ranije već ubio nekoga. Iljin, koji je u sovjetskoj vojsci služio 1969. godine, pobjegao je iz jedinice ukravši dva pištolja. Pretvarajući se da je policajac koji čuva kolonu vozila u kojoj je bio Brežnjev, Iljin je napao vozilo u kojem je mislio da se nalazi Brežnjev i ispalio 14 hitaca.

Iljin je, međutim, pogriješio: pucao je u automobil u kojem su se nalazili astronauti koji su se upravo vratili iz svemira i ubio vozača. "Želio sam da svi saznaju za moje ideje, a za to je bilo potrebno privući pažnju", rekao je za Russia Beyond. Završio je u instituciji za mentalne bolesti, slično kao Šmonov, ali je tamo ostao oko 20 godina.

4. Josif Staljin

 

Točan broj zavjera protiv Staljina nije poznat, jer je neke priče izmislila tajna služba kako bi eliminirala njegove političke protivnike. Neki pokušaji atentata su međutim bili vrlo opasni. A u svakom slučaju bilo ih je znatno više nego u slučaju Brežnjeva i Gorbačova.

Krajem 30-ih godina sovjetski komesar državne sigurnosti Genrih Ljuškov, koji je pobjegao u Japan, sudjelovao je u zavjeri s ciljem ubijanja Staljina u Sočiju. Međutim, plan je propao, jer su sovjeti u grupi imali svog čovjeka. Kasnije su Nijemci planirali ubiti Staljina, Franklina Roosevelta i Winstona Churchilla na teheranskoj konferenciji 1943. godine, ali su sovjetske specijalne službe ponovo dobro obavile svoj posao. 

1942. godine oficir Savelij Dmitrijev je ispalio hitac iz pištolja na automobil na Crvenom trgu. "Terorist je mislio da je Staljin u automobilu, zapravo, to je bio (jedan od ministara) Anastas Mikojan koji je samo čudom izbjegao ranjavanje", objavila je "Rossijskaja gazjeta". Dmitrijev je uhapšen i strijeljan. A Staljin je umro u svojoj postelji 11 godina kasnije.

Nikolaj II.

 

Posljednji ruski car osvaja treće mjesto, jer je prvi pokušaj atentata na njega bio vrlo specifičan. Dogodilo se to 1891. godine, dok je bio u posjetu Japanu kao prijestolonasljednik. Kad je mladi Nikolaj bio u gradu Ocu, lokalni policajac Cuda Sandzo zaletio se na njega s mačem u ruci.

"Mač je skliznuo niz obod Nikolajevog šešira i samo mu okrznuo čelo... Jedan od njegovih sluga je odgurnuo napadača, ali je ovaj ipak uspio opet zamahnuti. Ipak, ponovo je promašio", opisuje ovaj događaj povjesničar Aleksandar Meščerjakov. Za nekoliko sekundi Nikolajeva pratnja je uhvatila Japanca. Prijestolonasljednik je zadobio samo lake povrede.

"Cuda Sandzo je imao ozbiljne mentalne probleme, što pokazuje njegova izjava", objašnjava Meščerjakov. "Kao bivši samuraj, odlučio je svoje unutrašnje probleme pobijediti napadajući strance." Osuđen je na doživotnu robiju i umro je u zatvoru iste godine.

Vladimir Lenjin

 

Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine situacija u Rusiji je postala izuzetno turbulentna. U to vrijeme čak ni Vladimir Lenjin, vođa boljševika, nije se osjećao sigurno. 1. siječnja 1918. godine nepoznati terorist je pucao na njegov auto u Lenjingradu, ostavivši rupe na vratima i vjetrobranu, ali je vođa revolucionara bio neozlijeđen.

Drugi pokušaj je bio uspješniji: 30. kolovoza 1918. godine Lenjin je nakon sastanka u tvornici razgovarao s jednom ženom, kada je 28-godišnja Fani Kaplan ispalila tri hica u njega, ranivši ga u vrat i ruku. Kaplan je bila član Partije socijalista revolucionara i izjavila je da je pucala "iz uvjerenja", tvrdeći da su boljševici uzurpirali revoluciju. Strijeljana je tri godine kasnije.

Aleksandar II.

 

Ovaj nesretni car je bio prvak po pitanju pokušaja atentata na njega: u njegovo doba revolucionari su izabrali individualni teror kao sredstvo političke borbe. Naravno, car je bio glavna meta.

"Njegov život je bio pravi pakao", piše časopis AiF. Prvi pokušaj atentata dogodio se 1866. godine, kada je car šetao u blizini Ljetnog vrta u Sankt Peterburgu. Na njega je pucao terorist Dmitrij Karakozov, ali je promašio. Na cara su pucali još dva puta: 1867. godine (u Parizu, a pucao je poljski patriot) i 1879. godine. Zatim su teroristi digli u zrak carev vlak (1879) i sobu u njegovoj rezidenciji (1880), ali sreća je pomogla ruskom caru da izbjegne smrt.

1. ožujka 1881. godine, međutim, teroristi iz pokreta "Narodna volja" uspjeli su u svom pokušaju. Bacili su dvije bombe na njega u Sankt-Peterburgu. Smrtno ranjen, 62-godišnji Aleksandar II. je umro u svojoj palači, nakon 15 godina lova na njegovu glavu.

 

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće