Povijest u slikama: 10 fotografija Moskve od prije 100 godina

MAMM/MDF/russiainphoto
1918. godine, nakon što je 200 godina carska vlast zemljom upravljala iz Sankt-Peterburga, prijestolnica se vratila u Moskvu. Evo kako je grad izgledao u to doba.

Zlatoglava Moskva je u 14. stoljeću postala ruska prijestolnica. Masivne bijele (a kasnije crvene) zidine Kremlja bile su simbol njezine moći. Međutim, Petar Veliki je odlučio svoje carstvo preurediti iz temelja i ukinuti stare tradicije konzervativne Moskve s njezinim bradatim boljarima. Zato je sve te brade obrijao i izgradio Sankt-Peterburg, gdje je 1712. godine prebacio prijestolnicu. Kada su Romanovi izgubili vlast, boljševici su se odlučili vratiti u stari crveni grad, koji je za njih predstavljao potpunu suprotnost "odvratnoj" peterburškoj aristokraciji s njezinim "dekadentnim" dvorcima.

12. ožujka 1918. godine Vladimir Bonč-Brujevič, tajnik vođe revolucije Vladimira Lenjina i novi odgovorni tajnik vlade, potpisao je službeni ukaz o prebacivanju prijestolnice u Moskvu.

Na ovoj fotografiji možete vidjeti Lenjina kako već sjedi u uredu u Kremlju. Prema legendi, Lenjin je Petrograd napustio tajno u zamračenom vlaku.

Teško je zamisliti o kakvom se velikom preseljenju radilo. Nisu samo članovi vlade promijenili radno mjesto, prešavši iz Smoljnog instituta u Kremlj, već se i osoblje ministarstava moralo preseliti zajedno sa svojim obiteljima i svom svojom pokretnom imovinom, uključujući velike kućne biblioteke.

Ova fotografija prikazuje Moskvu u rano proljeće 1918. godine.

Prvo što su boljševici uradili u Moskvi bilo je uvođenje novih pravila i uništavanje simbola stare vlasti. Porušili su ogroman spomenik kralju Aleksandru III., ocu Nikolaja II., koji se nalazio pored Katedrale Krista Spasitelja. Staljin je kasnije srušio i samu crkvu, koja je 1990. obnovljena na istom mjestu, a u blizini je podignut spomenik kralju Aleksandru II.

Na zidinama Kremlja istaknuti su boljševički simboli kao podsjećanje na one koji su poginuli boreći se za revoluciju. Kasnije su se u ovim zidinama sahranjivali sovjetske vođe i oni koje je novi režim želio veličati. Primjerice, tu je sahranjen pisac Maksim Gorki i to bez pristanka njegove obitelji, kojoj nije dozvoljeno čak ni da uzme dio njegovog pepela.

U svibnju 1918. godine na moskovskom Crvenom trgu priređena je velika procesija povodom proslave pravoslavnog Uskrsa. U to vrijeme boljševici još nisu započeli borbu protiv religije. Sljedećih sedam desetljeća u Moskvi nije održana nijedna masovna pravoslavna proslava. Ikone su zamijenjene crvenim zastavama i Lenjinovim portretima. U svibnju su se na ulicama pojavile nove kolone, sada slaveći Praznik rada.

Plan Lava Trockog da uništi Pravoslavnu crkvu u Rusiji počeo se ostvarivati 1922. godine. Patrijarh Tihon (centralna ličnost na ovoj fotografiji s uskršnje proslave 1918. godine) uhićen je, ali nije pogubljen, vjerojatno jedino zahvaljujući velikom utjecaju koji je imao. Spomenimo da je ranije dugo službovao na Aljasci, u SAD-u i Kanadi, te je čak osnovao prvu pravoslavnu bogosloviju u Sjevernoj Americi. Umro je 1925. godine poslije mnogo poniženja od strane boljševika i pretresanja njegove kuće, ali je nastavio služiti liturgiju do svoje smrti. Za vrijeme Prvog svjetskog rata blagoslovio je trupe koje su odlazile na front.

Važno je ne zaboraviti da se, dok su boljševici prebacivali prijestolnicu i službene državne institucije u Moskvu, građanski rat nastavljao nesmanjenom žestinom. Država je konfiscirala žitarice i druge namirnice od seljaka i besplatno ih dijelila radnicima. Beskrajni redovi za hranu bili su redovita pojava. Zavladala je glad koja je trajala sve do 1922. godine.

Na ovoj fotografiji možemo vidjeti crvenu konjicu koja se sprema za odlazak na front. U to je vrijeme bjelogardijski general Kolčak pružao otpor boljševicima te je u sibirskom gradu Omsku formirao neslužbenu prijestolnicu. Na kraju je ipak poražen. Revolucija, građanski rat i boljševička strahovlada odnijeli su 12-15 milijuna života u razdoblju od 1917. do 1922. Radi usporedbe navodimo da je građanski rat u SAD-u odnio živote manje od milijun ljudi.

Oponent boljševicima u parlamentu bila je Stranka socijalista-revolucionara. Ona je odlučno bila protiv Brest-Litovskog mira koji je potpisan u ožujku između nove boljševičke vlade i Centralnih sila Njemačke, Austrougarske, Bugarske i Osmanskog Carstva. Socijalisti-revolucionari su smatrali da su uvjeti mira neprihvatljivi i sramni te su počeli pobunu koja je Lenjina uznemirila. No pobuna je razbijena artiljerijskom vatrom, a stranka je zabranjena. Ova fotografija prikazuje centar Moskve poslije pobune.

Peti sveruski kongres sovjeta, koji su činili predstavnici proletera, seljaka, Crvene armije i kozaka, održan je u Boljšom teatru u Moskvi. Članovi ljevičarske Stranke socijalista-revolucionara su uhićeni i odvedeni s kongresa. Zastupnici su potpisali sovjetski Ustav 1918. i složili se da započnu borbu protiv "neprijatelja sovjetske vlasti".

Pogledajte i: 10 neobičnih fotografija Crvenog trga u Moskvi

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više