Istraživanje: Rod Putinovih se mogao ugasiti za vrijeme epidemije kuge 1771.

AP
Rođak predsjednika Rusije u četvrtom koljenu napisao je 300-godišnju povijest roda Putinovih.

Uoči 65. rođendana predsjednika Rusije Vladimira Putina objavljeno je istraživanje poznavatelja ruske povijesti Aleksandra Putina "Rod predsjednika V. V. Putina ". 63-godišnji poduzetnik, predsjednikov rođak u četvrtom koljenu, počeo je svoja genealoška istraživanja još 1986. godine, zainteresiran za povijest svoje obitelji. Tada mu prezime nije smetalo u istraživanju i nije privlačilo pozornost.

U knjizi se navodi da Putinovi nisu porijeklom aristokrati, nego seljaci. Prvi poznati Putin se, prema podacima iz arhiva, sreće u 17. stoljeću. Rodonačelnik obitelji Jakim (Akim) Nikitović (1630-1677), bio je otac Gurija, Mine, Fadeja, Tita i Fome. Daleki Putinov predak bio je Fadej, ali u rodoslovu se kao prvi navodi njegov otac Nikita uz napomenu da nije jasno je li on tada nosio ovo prezime. Putinovi su se raselili pretežno po Brjanskoj, Permskoj i Tverskoj guberniji.

Putinov djed Spiridon radio je kao kuhar na imanju Gorki kod Vladimira Lenjina, a započeo je u restoranu "Astorija" i jednom mu je sam Grigorij Rasputin poklonio zlatnik. Autor tvrdi da to nije obiteljska legenda, nego stvarni događaj.

U knjizi se navodi da se nekoliko puta moglo dogoditi da se rod Putinovih ugasi i da je samo čudo spasilo pretke današnjeg ruskog predsjednika. Za vrijeme epidemije kuge 1771. godine 13-godišnji Aljoša Putin je ostao kao jedini nastavljač roda, objašnjava istraživač.

30-godišnja analiza rodoslovlja i njegovih predstavnika u raznim životnim okolnostima dovela je Aleksandra Putina do zaključka da su "svi muškarci obitelji Putin bili fizički snažni ljudi, koji su živjeli zdravo i aktivno sudjelovali u društvenom životu".