Kako je Hitler planirao pobiti čitavu populaciju Moskve i pretvoriti grad u jezero

Hitler je namjeravao pretvoriti Sovjetski Savez u niz Reichovih komesarijata čim bi pobijedio Crvenu armiju. Moskva bi završila unutar već krštene Reichskommissariat Moskowien. Siegfried Kasche, njemački veleposlanik pri satelitskoj državi Hrvatskoj, imenovan je 16. srpnja 1941. godine za budućeg Reichskommissara, pravog potkralja za područja koja bi obuhvaćala sjevernu i središnju Rusiju sve do Urala. Kasche je do kraja rata čekao trenutak u kojem bi njemački tenkovi ušli u Kremlj, što se nikada nije dogodilo. Pogubljen je 7. lipnja 1947. godine nakon što je u Jugoslaviji osuđen za ratne zločine.

Karta prikazuje područja koja bi obuhvaćala Reichskommissariat Moskowien.

Javna domena

Nacistički potkraljevi za Rusiju

Hitler je 16. srpnja 1941. iznio svoje osobne želje po pitanju podjele istočnih teritorija koje je stekla Njemačka. S Krima bi, zajedno s velikim zaleđem na sjeveru koji je pokrivao veći dio južne Ukrajine, bili "deložirani" svi stanovnici. Pored toga, baltičke države, "kolonija Volge" i okrug Baku (kao vojna koncesija) bi također pripali Reichu. Unutar Reichskommissariata Moskowien bi postojao još niz manjih Generalkommissariata. Imenovane su osobe koje bi bile zadužene za upravljanje ovim teritorijima. Strašni Odilo Globocnik, šef SS-a iz Lublina (Poljska), vodio bi Generalkommissariat Sverdlovska.

Siegfired Kasche (lijevo) i Odilo Globocnik (desno)

Javna domena

Wolf-Heinrich Graf von Helldorf, general SS-a, šef berlinske policije koji je postao bogat zbog iznuđivanja Židova sredinom tridesetih godina, bio je zadužen za porobljavanje i protjerivanje stanovnika Jaroslavlja.

Von Helldorf i Hitler.

Savezni arhiv

Linija A-A

Nacisti su pretpostavljali da Sovjetski Savez ne bi bio u potpunosti poražen vojnim sredstvima, čak i nakon osvajanja glavnog grada i velikih gradova, pa su planirali stvoriti "granicu" na tzv. "A-A liniji" (Arhangelsk i Astrahan). Postizanje Hitlerovih podjela na tim pozicijama bi značilo da bi najveća zemlja na svijetu izgubila 86 posto naftnih resursa. Njemački tenkisti bi mogli samo zaustaviti svoja vozila i izaći i popušiti cigaretu. Kako bi se ukinuo proizvodni kapacitet SSSR-a, započela bi strateška kampanja za bombardiranje sa zrakoplovima dizajniranim za to.

Albert Speer (lijevo) i Hitler (desno)

Savezni arhiv

20. travnja 1943. godine, na svoj rođendan, Hitler je pokazao arhitektu Albertu Speeru dizajn koji je osobno nacrtao za izgradnju bunkera s kapacitetom za šest osoba, opremljenog strojnicama, protutenkovskim oružjem i bacačima planova. Diktator je komentirao da bi na novoj granici s ostatkom Rusije trebalo izgraditi stotine sličnih utvrda.

Moskva pod vodom

Kada su Nijemci krenuli s Operacijom Tajfun prema Moskvi, Hitler je odlučio da će Moskva, Lenjingrad (današnji Sankt-Peterburg) i Kijev biti razoreni, a njihova četiri milijuna stanovnika istrijebljeno kako bi se spriječilo nastanak bilo kakvog otpora. Moskva bi bila potopljena nakon otvaranja brane kanala Moskva-Volga. Je li Hitler planirao to učiniti bez prethodne evakuacije stanovništva? Vrlo vjerojatno.

Staljin u posjetu kanalu Moskva-Volga.

Javna domena

Za uništenje Moskve je tijekom operacije Tajfun zadužen bio Otto Skorzeny, "najopasniji čovjek u Europi", specijalist za posebne operacije koji će 1943. osloboditi Mussolinija iz zatočeništva na planini Gran Sasso. On je trebao postaviti dinamite na ključna mjesta.

Otto Skorzeny, čovjek zadužen za potapanje Moskve.

Savezni arhiv

Rusija - "njemačka Indija"

U razgovoru održanom 2. studenoga 1942. s danskim ministrom vanjskih poslova Scaveniusom ministar vanjskih poslova Ribbentrop je rekao kako će se azijski dio Rusije nakon osvajanja europskog dijela SSSR-a na kraju pretvoriti u niz "bezazlenih seljačkih republika". U budućnosti su osvojene teritorije trebali kolonizirati njemački doseljenici ili lokalne  manjine. S druge je strane Hitler naredio da se u budućnosti ne dopusti (niti od strane njegovih nasljednika u budućnosti) stvaranje ikakve ruske države istočno od linije A-A. 16. rujna 1941. Hitler je spomenuo Ottu Abetzu, njemačkom veleposlaniku u Parizu, da će sav teritorij istočno od Urala postati "njemačka Indija".

Srećom, ništa se od navedenog nije dogodilo. Hitlerov ratni stroj nije bio uspješan u svojoj borbi protiv Slavena koje je on toliko prezirao, smatrajući ih "podljudima". Pobjeda Crvene armije zaustavila je megalomanske ekspanzionističke planove nacističkog vođe, za koje se činilo da ne poznaju granice.

Fotomontaža: Javier Ramos