Kubanska kriza: Kako je sovjetski časnik spriječio apokalipsu?

Vasilij Arhipov, časnik koji je spriječio nuklearni sukob za vrijeme Kubanske krize.

Vasilij Arhipov, časnik koji je spriječio nuklearni sukob za vrijeme Kubanske krize.

Arhivska fotografija
Svijet je 27. listopada 1962. godine bio na korak od velikog sukoba dviju nuklearnih supersila. Američka ratna mornarica je blizu obala Kube progonila sovjetske podmornice naoružane torpedima s nuklearnim bojevim glavama, i samo je prisebnost kapetana Vasilija Arhipova spasila čovječanstvo.

Kubanska kriza 1962. godine je od samog početka prijetila prerasti u katastrofu. Sjedinjene Države su zahtijevale da Sovjetski Savez povuče nuklearne rakete s Kube, a Moskva je inzistirala da Washington najprije mora povući svoje rakete iz Turske.

Predsjednik John F. Kennedy je naredio američkoj mornarici da blokira Kubu, a Nikita Hruščov je uzvratio slanjem u kubanske teritorijalne vode četiri dizel-podmornice "Foxtrot" naoružane torpedima s nuklearnim bojevim glavama. Može se reći da se 27. listopada nad čovječanstvom nadvila velika opasnost. Sovjeti su imali bazu na otoku iz koje su oborili američki promatrački avion U-2 i ubili pilota. Do početka rata je ostao samo jedan korak.

Nezapamćena napetost

Situacija je postajala sve teža, a blizu obala Kube 11 američkih ratnih brodova i nosač zrakoplova su opkolili podmornicu B-59. Amerikanci nisu znali da je ta podmornica naoružana nuklearnim bojevim glavama i počeli su bacati dubinske bombe kako bi je prisilili da izađe na površinu. Časnici u podmornici su morali donijeti odluku hoće li se boriti ili ne.

Kapetan podmornice Valentin Savicki je pokušavao stupiti u kontakt s Moskvom, ali bez uspjeha. Dubinske bombe su eksplodirale sve bliže. "Činilo se kao da sjedimo u željeznoj bačvi po kojoj netko udara maljem", sjećao se kasnije Vadim Orlov, časnik obavještajne službe koji je bio tada na B-59.

U podmornici je nestajalo goriva i zraka, tako da je bilo neophodno isplivati na površinu, ali posada nije znala hoće li američki brodovi napasti, i je li možda Treći svjetski rat već počeo.

Arhipov povlači sudbonosni potez

Tri časnika su zajednički trebala donijeti odluku hoće li izaći na površinu u skladu s američkim zahtjevom, ili će ispaliti torpeda na Amerikance, uključujući i ona s nuklearnim bojevim glavama. Po riječima Orlova, kapetan Savicki je bio spreman izvršiti napad, isto kao i politički časnik.

Orlov priopćava da je Savicki bio nervozan jer je bio siguran da je rat već počeo. Zato je viknuo: "Sad ćemo ih dignuti u zrak! Nećemo osramotiti našu flotu!"

Međutim, treći časnik, kapetan Vasilij Arhipov, koji je odgovarao za cijelu flotilu, uvjerio je kolege da je ispaljivanje torpeda s nuklearnom bojevom glavom suviše opasna odluka.

Zbog toga je podmornica B-59 isplivala i zahtijevala od američkih brodova da prekinu s provokacijama. Zatim je ona, zajedno s tri druge podmornice, bila prisiljena napustiti kubanske vode i vratiti se u SSSR. Međutim, najvažnije je da je posada izbjegla otvoreni sukob. Sutradan, 28. listopada 1962. godine, Hruščov i Kennedy su postigli dogovor i Kubanska kriza je okončana.

Preživjeli s podmornice K-19

Jedan od razloga zbog kojih je Savicki slušao Arhipova bio je autoritet koji je ovaj godinama imao. Najupečatljivija epizoda poslije koje je Arhipov postao poznat među podmorničarima dogodila se godinu dana prije Kubanske krize.

Vasilij Arhipov u uniformi viceadmirala.

Naime, Arhipov je 1961. godine služio u nuklearnoj podmornici K-19, koja je među sovjetskim časnicima bila poznata po kvarovima i incidentima. Čak je imala i nadimak "Hirošima". U srpnju 1961. godine podmornica K-19 je sudjelovala u vojnoj vježbi u Sjevernom Atlantiku kada joj se pokvario reaktor.

Razina radijacije se opasno podigla tako da su mnogi članovi posade i časnici bili u panici i pokušali se buniti. Arhipov je bio zamjenik kapetana i jedan od rijetkih koji su bili hladnokrvni. On je održavao red i pomogao da se organizira odgovarajuća evakuacija. Istu takvu prisebnost je pokazao i godinu dana kasnije blizu obala Kube.

Nepoznati heroj

Po okončanju Karipske krize Arhipov nije bio pohvaljen, bar ne službeno. Cijeli slučaj je držan u tajnosti. Arhipov je nastavio sa svojom službom u mornarici i 1981. godine stigao do zvanja viceadmirala. Po odlasku u mirovinu tiho je živio s obitelji u Podmoskovlju.

Tek 2002. godine na konferenciji posvećenoj 40. godišnjici Kubanske krize, časnik obavještajne službe Vadim Orlov je ispričao detalje tih događaja, između ostalog i situaciju u kojoj je svijet za dlaku izbjegao nuklearnu katastrofu, kao i Arhipovljevu ulogu u njezinom sprečavanju.

To je ostavilo snažan dojam na Thomasa Blantona, direktora Arhiva nacionalne sigurnosti SAD-a, i on je rekao: "Pouka je u tome što je momak po imenu Vasilij Arhipov spasio svijet". Sudionici konferencije su se složili, ali nitko nikada neće čuti Arhipovljevo mišljenje po tom pitanju jer se on preminuo četiri godine ranije - 1998.

Više