Moskva slavi 870. rođendan: Kako se "Treći Rim" mijenjao kroz povijest?

147. - Moskva se prvi put spominje u povijesnim ljetopisima

Osnivač Moskve Jurij Dolgoruki

Crtež povjesničara V. Vereščagin

U drevnom Ipatjevskom jletopisu očuvane su riječi suzdaljskog kneza Jurija Dolgorukog upućene knezu Svjatoslavu: "Dođi kod mene, brate, u Moskvu". Kada je Svjatoslav došao Jurij je priredio veliku gozbu. Čak je i srednjovjekovna Moskva bila dobro mjesto za zabavu.

Druga polovica 15. stoljeća - Kremlj se ponovno gradi

Moskovski Kremlj od bijelog vapnenca

Edward Gertner / Dvorac Charlottenburg

Vremenom je Moskva jačala i mijenjala izgled. Umjesto prvobitnog drvenog utvrđenja knez Dmitrij Donski (1359. - 1389.) je izgradio novi Kremlj od vapnenca. Tako je Moskva dobila naziv "bijelokamena".

Međutim, knez Ivan III je smatrao da vapnenac nije dovoljno čvrst materijal. Između 1485. i 1495. godine talijanski arhitekti su gradili novi Kremlj od crvene opeke. Tada je moskovski Kremlj dobio svoj današnji izgled.

1547. - Ivan Grozni okrunjen za cara

Ivan Grozni

S. Rostvorovski (1858-1888) / Muzej likovnih umjetnosti u Jekaterinburgu

Poslije političkih sukoba, ratova i intriga koje su trajale desetljećima Moskva je postala vodeća politička sila u Rusiji, a Ivan Grozni je okrunjen za cara. Moskva je u tom razdoblju željeznom carevom rukom upravljala cijelom državom. Tada je, kao posljednja nada pravoslavnih kršćana, dobila naziv "Treći Rim".

1561. - izgrađen Hram Vasilija Blaženog

Hram Vasilija Blaženog (Hram Pokrova Presvete Bogorodice) nije najveći hram u Moskvi, ali je zato najpoznatiji i najbolje odražava duh Moskve. Nalazi se na Crvenom trgu i sastoji se od devet manjih crkava. Svaka od njih je posvećena posebnom svecu. Hram je sagrađen po naredbi Ivana Groznog, povodom osvajanja Kazanja i širenja Rusije ka istoku.

1610-1612 - Poljaci zauzeli Moskvu

Kuzma Minjin poziva Ruse da se ujedine i oslobode Moskvu od Poljaka

Mihail Peskov / Muzej umjetnosti u Samari

Za vrijeme Smutnoga doba početkom 17. stoljeća Poljaci su zauzeli Moskvu nakon što ih je pozvao jedan od tabora koji su se borili za vlast. To je trajalo sve do 1612. godine, kada je narodna vojska pod vodstvom Kuzme Minjina i kneza Dmitrija Požarskog oslobodila grad. Naredne godine je započelo novo doba - knez Mihail Romanov je okrunjen za cara.

1712. - Moskva više nije prijestolnica

Senatski trg u Sankt Peterburgu, novoj ruskoj prijestolnici

K. Ludwig / Ermitaž

Petar I. je 1712. godine prenio prijestolnicu u svoj voljeni Sankt-Peterburg. Ali to ne znači da se u Moskvi više ništa značajno nije događalo - ovdje su i dalje okrunjeni ruski carevi.

1755 - U Moskvi otvoren prvi sveučilište u Rusiji

rva zgrada Moskovskog sveučilišta

Dmitrij Smirnov

Prvi sveučilište u Rusiji otvoren je u Moskvi 1755. godine zahvaljujući najvećem ruskom znanstveniku toga doba Mihailu Lomonosovu. Moskovsko državno sveučilište (MGU) je i danas najbolja visokoškolska ustanova u Rusiji.

1812. - Napoleonov pohod i požar u Moskvi

Napoleonova vojska poslije poraza u Rusiji

Jean Louis Ernest Mesonije

1812. godine u Rusiju je prodrla vojska Napoleona Bonapartea. Nakon višemjesečnih bitaka francuski car je uspio ući u Moskvu, ali je zatekao prazan i zapaljen grad.

Moskovljani su zapalili svoj grad da bi otjerali neprijatelja. To im je i uspjelo - Napoleon je ubrzo napustio Moskvu i bio je primoran se povući.

1920. - 1930. - Sovjetsko doba i izgradnja Moskve

Tverska ulica je u sovjetsko doba nosila naziv Ulica Gorkog

Fjodor Kislov/TASS

Boljševici su 1918. godine vratili prijestolnicu u Moskvu. Kao glavni grad nove socijalističke države Moskva se morala promijeniti. Komunisti su svim silama modernizirali grad sukladno novom državnom ideologijom.

Sovjetska vlast je srušila mnoge crkve, a među njima i čuveni Hram Krista Spasitelja. Urbanistički plan grada je promijenjen - srušene su stare ulice i prošireni glavni magistralni putevi poput Tverska ulica i Novi Arbat. Uveden je i novi sustav gradskog prijevoza. U razdoblju od 1920. do 1930. godine u Moskvi su se pojavili autobusi, trolejbusi i metro.

1941. - 1942. - Crvena armija odnijela pobjedu u Bitci za Moskvu

7. studenog 1941. Sovjetska vojska maršira ka liniji fronta

Samarija Gurarij/TASS

Bitka za Moskvu trajala je od listopada 1941. do siječnja 1942. godine. To je bila prva pobjeda Rusa u Drugom svjetskom ratu (1941. - 1945.). Njemačke trupe su već prodrle duboko u sovjetski teritorij, ali su u blizini Moskve naišle na jak otpor.

Bila je to herojska stranica u povijesti Moskve - 7. studenog 1941. godine u Moskvi je održana svečanost povodom godišnjice Oktobarske revolucije iako je njemačka vojska prišla gradu na svega nekoliko kilometara. Vojnici su marširali od Crvenog trga do linije fronta, gdje su zaustavili okrutnog neprijatelja i tako spasili sovjetsku prijestolnicu.

1980. - Moskva je domaćin Olimpijskih igara

Olimpijska maskota Miša uzlijeće na nebo na ceremoniji zatvaranja Olimpijskih igara u Moskvi

Semjon Majsterman, Nikolaj Naumenkov

Najveći sportski događaj u povijesti Moskve bile su ljetne Olimpijske igre održane 1980. godine unatoč međunarodnim geopolitičkim previranjima. Sovjetski Savez je 1979. godine ušao u Afganistan, pa je Olimpijadu u Moskvi bojkotiralo oko 50 država.

I pored toga, Olimpijada je uspješno održana, a olimpijski Miška je postao jedna od najpoznatijih sportskih maskota. Na ceremoniji zatvaranja mnogi su plakali gledajući maskotu kako uzlijeće na nebo. Uoči ovih Olimpijskih igara izgrađeni su mnogi sportski objekti. Među njima je i kompleks "Olimpijski" - najveća zatvorena arena u Moskvi.

1991. i 1993. - Moskva je svjedok žestokih političkih sukoba

Ruski vojnici u tenku ispred zgrade ruskog parlamenta u Moskvi. 6 listopada 1993.

AP

Početkom 90-ih godina politički nemiri su zahvatili i Moskvu. Komunisti "tvrde linije" su 1991. godine pokušali izazvati državni prevrat protiv sovjetskog lidera i reformatora Mihaila Gorbačova. Pokušaj je propao kada se vojska pridružila njihovim protivnicima.

1993. godine Moskva je bila svjedok žestokog nasilja. Konflikt između predsjednika Borisa Jeljcina i parlamenta izazvao je sukobe u kojima je ubijeno najmanje 120 ljudi. Točan broj ubijenih još uvijek nije poznat. U ovom sukobu vojska je bila na Jeljcinovoj strani - pucala je na Bijeli dom iz tenkova prvi i, nadajmo se, posljednji put u ruskoj povijesti.