Ruski znanstvenici testiraju sredstva za liječenje Alzheimerove i Parkinsonove bolesti

Borba protiv bolesti središnjeg živčanog sustava vrlo je složena i skupa – terapija za liječenje Parkinsonove i Alzheimerove bolesti košta oko milijun dolara. Posljednjih 25 godina znanstvenici iz cijelog svijeta istražuju načine za pojednostavljenje i usavršavanje ovog procesa. Jedna od glavnih poteškoća je nedovoljna proučenost kemijskih procesa koji se odvijaju u velikom mozgu, kaže znanstvenica, magistar medicinskih znanosti Larisa Čigalejčik.

Mozak posjeduje zaštitna svojstva. On ne pušta lijekove, što predstavlja veliki problem, osim toga, treba poznavati veze, treba još direktno uvesti lijek da se ne bi zaustavio u jetri, da ne bi propao u bubrezima. To je glavni problem. Sad se istražuju nove varijante za uvođenje ovih lijekova i na životinjama su spomenuti problemi riješeni. Jako mnogo toga u biokemiji nije proučeno i zahvaljujući rješavanju ovih teškoća liječenje postaje perspektivno.

Postojeći preparati se bolesnicima daju izravno u mozak budući da ih u suprotnom slučaju uništava sam organizam, točnije, biološka zaštita mozga – hematoencefalitička barijera. Umjetni analozi neurotrofina – bjelančevina koje štite živce od uništenja – ne mogu ga savladati zbog velikih dimenzija. Znanstvenici iz cijelog svijeta pokušavali su ih smanjiti tijekom posljednjih 25 godina. Ispostavilo se da su ruski znanstvenici najbliži uspjehu, kaže rukovoditelj odjela za kemiju Znanstveno-istraživačkog instituta  „V. V. Zakusov“ Ruske akademije medicinskih znanosti Tatjana Gudaševa.

Mnoge farmaceutske kompanije počele su koristiti male molekule koje bi imitirale efekte ovih neurotrofina. Naš izum se razlikuje po tome što smo stvorili najmanju molekulu koji imitira efekt neurotrofina. I ona se može koristiti prilikom sistematskog uvođenja.

Sistemskim specijalisti nazivaju alternativne sheme za prijem preparata – unutarvenozne, unutarmišićne u abdomenu. Na institutu se vrše ispitivanja na različitim oblicima raznih bolesti i istovremeno se odvija proces patentiranja.

Promatrali smo nekoliko modela Alzheimera, nekoliko modela Parkinsona i nekoliko modela moždanog udara i svuda smo dobili pozitivne rezultate. Dobili smo ruski patent. Zahtjev prvo podnosimo u svojoj državi. Sad se patentiranje odvija u različitim zemljama. Podnijeli smo zahtjev za američki patent, za europski patent, podnijeli smo zahtjev u Indiji i u Kini.

Prema riječima direktora NII za farmakologiju RAMN Sergeja Seredenjina izum se nalazi u pretkliničkoj fazi ispitivanja. To znači da lijek može postati već tijekom narednih godina.

Izum se obično na početku testira pretklinički – 10 - 12 godina. Prvo se odvija faza farmakološkog ispitivanja preparata na životinjama i pretklinički. Zatim počinje kliničko ispitivanje u tri faze. Prva faza je prenošenje, druga je dokazivanje efikasnosti, izbor efikasne doze i treća faza je usporedba sa standardima postojećih farmakoloških preparata. Ali za nekih, ne 20 godina, nego nadam se i brže, sve će zavisiti od toga koliko će uspješna biti znanstvena ispitivanja.

Ruski znanstvenici mole da se ne preuveličava značaj izuma dok ne prođe kroz sva pretklinička i klinička istraživanja i ispitivanja. Tek poslije njih će moći postati lijek. Nadu daje to što su već više puta farmaceuti iz različitih krajeva svijeta govorili da lijekovi za Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest mogu biti pronađeni već u najskorijoj budućnosti.