Spomenička neslaganja: Kako Rusi pamte pale lidere

Čišćenje spomenika prvome ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu u Jekaterinburgu, djelomično uništenom i poprskane bojom. /

Čišćenje spomenika prvome ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu u Jekaterinburgu, djelomično uništenom i poprskane bojom. /

Pavel Lisicin/RIA Novosti
U Sibiru je nedavno jedan čovjek sjekirom napao spomenik posljednjem ruskom caru Nikolaju II. No car, pogubljen 1918., nije jedina povijesna ličnost čiji spomenik u Rusiji izaziva negodovanje.

Dok Nikolaja II., posljednjeg ruskog cara kojeg su boljševici upucali 1918., mnogi u zemlji duboko poštuju, te ga je Ruska pravoslavna crkva prepoznala kao sveca, neki ga odbijaju štovati. Zapravo, jedan čovjek toliko mrzi pokojnog cara da je sjekirom napao spomenik posvećen nesretnom monarhu u Novosibirsku (2811 kilometara istočno od Moskve).

Ljutiti je čovjek udario po kipu Nikolaja II. i njegovog sina Alekseja (također ubijenog 1918.) nekoliko puta 1. kolovoza, prije no što ga je policija uhitila. Prije nego što je zaustavljen je uspio oštetiti Aleksejevu glavu, no njegovi motivi ostaju nejasni. 

 

Car vs. gradonačelnik

Novosibirsk, Rusija. U ranim satima 1. kolovoza lokalni je stanovnik zgrabio sjekiru i pokušao uništiti spomenik ruskom caru Nikolaju II. / Aleksndar Krjažev/RIA NovostiNovosibirsk, Rusija. U ranim satima 1. kolovoza lokalni je stanovnik zgrabio sjekiru i pokušao uništiti spomenik ruskom caru Nikolaju II. / Aleksndar Krjažev/RIA Novosti

Spomenik Nikolaju II. je podignut u srpnju prošle godine pored crkve. Vlasti nisu konzultirale mještane, a ni novosibirski gradonačelnik Anatolij Lokot, član Komunističke stanke Rusije, nije odobrio skulpturu - iako je bio nemoćan da je spriječi.

"Opasno je donositi odluke koje dijele naše društvo", izjavio je Lokot. Također je spomenuo da su ga neki aktivisti zamolili da postavi spomenik Josifu Staljinu. Gradonačelnik je priznao da mu je Staljin "ideološki" bliži od posljednjeg cara Rusije, ali je znao da bi postavljanje spomenika čovjeku koji je bio odgovoran za Veliku čistku (1936.-1938.) izazvao još više kontroverze - pa je plan odbio.

 

Staljin se pojavljuje - i nestaje

Spomenik Josifu Staljinu u Lipecku / Legion MediaSpomenik Josifu Staljinu u Lipecku / Legion Media

Lokot je možda razmišljao o hommageu Staljinu u gradu Surgutu (2136 kilometara istočno od Moskve) kada je donosio svoju odluku. Poklonici sovjetskog lidera su mu podignuli spomenik 15. rujna 2016., no on nije bio dugog vijeka. Lokalne su ga vlasti uklonile nakon što su utvrdili da je postavljen ilegalno.

Ljudi su, ipak, iskoristili priliku da ispušu svoj bijes tijekom kratkog života spomenika. Građani su kip na obali rijeke Ob obojali crvenom bojom - simbolom krvi brojnih Staljinovih žrtava.

No, Staljini pristaše ostaju prkosni. Denis Hanžin, vođa grupe građana Surguta koji slave život kontroverznog političara, vjeruje da će on i njegovi drugovi pronaći drugi način da odaju počast ljubljenom vođi - ostaje vidjeti na koji način.

Spomenici najkrvavijem sovjetskom lideru u Rusiji se pojavljuju s vremena na vrijeme, ali ih država obično ne podržava. Aktivisti ih podižu na privatnom zemljištu s kojeg ih vlasti nemaju pravo ukloniti, no ovi improvizirani spomenici i dalje ljute neke dijelove društva - a u nekim slučajevima izazivaju reakcije. 2015. je jedna žena bacila boju na kip Staljina u Lipecku (372 kilometra južno od Moskve), iako je bio podignut na tlu koje pripada lokalnom uredu Komunističke stranke.

 

Biti ili ne biti (podignut) 

Spomenik Aleksandru Kolčaku u Irkutsku / Wikipedia.orgSpomenik Aleksandru Kolčaku u Irkutsku / Wikipedia.org

U drugom gradu, Omsku (2235 kilometara istočno od Moskve), građani raspravljaju o tome hoće li podići spomenik Aleksandru Kolčaku (1874.-1920.), vođi Bijelog pokreta koji se borio protiv boljševika u Sibiru tijekom Ruskog građanskog rata. Pokret je Kolčaka prepoznao kao "Vrhovnog vladara" Rusije, a Omsk je bio njegova samoproglašena prijestolnica sve do njegova poraza i smrti 1920. godine.

Lokalna je vlada odlučila odati počast admiralu 2016. godine s kipom, istovremeno obilježavajući i 200. godišnjicu grada. To se, međutim, nije svidjelo lokalnim komunistima, koji su isticali Kolčakove brutalne metode u borbi protiv boljševika - otišli su toliko daleko da su ga nazvali "sibirskim Hitlerom".

Jubilej je došao i prošao, no borba oko Kolčakovog spomenika se nastavlja. Njegovi su pristaše u svibnju 2017. čak pisali ministru kulture, tražeći pomoć. Istodobno ogromni brončani Kolčak stoji u Irkutsku (4202 kilometra istočno od Moskve), gdje je 1920. ustrijeljen najveći neprijatelj komunista.

 

Boja za predsjednika

Čišćenje spomenika prvome ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu / Pavel Lisicin/RIA NovostiČišćenje spomenika prvome ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu / Pavel Lisicin/RIA Novosti

Čak ni prvi predsjednik post-sovjetske Rusije Boris Jeljcin (1931.-2007.) nije izbjegao sudbinu drugih kontroverznih lidera. Bijeli spomenik u njegovom rodnom gradu Jekaterinburgu (1416 km istočno od Moskve) se pojavio 2011., uz veliku podršku vlasti. Otkrio ga je sam Dmitrij Medvedev, koji je tada bio predsjednik, pri čemu je rekao da bi Rusija trebala biti zahvalna svom prvom predsjedniku.

To, međutim, nije zaustavilo neke nezadovoljne Ruse da oskvrnu spomenik 24. kolovoza 2012. Poprskali su ga plavom bojom, a slova Jeljcinovog imena bila su djelomično potrgana s postolja. Popravak je koštao 2,5 milijuna rubalja (35 tisuća eura). Lokalne su vlasti čak morale uspostaviti posebni policijski promatrački punkt kako bi spriječile da se takav vandalizam ponovi.