Zašto je Putin išao kod Macrona u Pariz?

Vladimir Putin i Emmanuel Macron /

Vladimir Putin i Emmanuel Macron /

Reuters
U Versaillesu je održan susret novog predsjednika Francuske Emmanuela Macrona i ruskog lidera Vladimira Putina. Nije došlo do nekih velikih promjena, ali se, po mišljenju stručnjaka, poslije posjeta ruskog predsjednika Francuskoj može očekivati aktiviranje dijaloga Rusije s Francuskom i sa Zapadom u cjelini.

Posjet Vladimira Putina je vezan za 300. godišnjicu dolaska ruskog cara Petra Prvog u Francusku. Ovoj obljetnici je posvećena izložba u Versaillesu koju su oba lidera posjetila nakon trosatnog razgovora.

Putin i Macron su pokrenuli mnogo različitih tema, uključujući i situaciju u Siriji i ispunjavanje sporazuma iz Minska vezanog za Ukrajinu. Francuski predsjednik je na konferenciji za novinare izjavio da je u razgovoru bilo riječi i o položaju ljudi nestandardne seksualne orijentacije u Čečeniji (Zapad je zabrinut zbog priopćenja da su oni diskriminirani) i djelovanju nevladinih organizacija u Rusiji.

/ Reuters/ Reuters

Ispravlja li Macron Hollandeovu grešku?

Pozivajući Putina u Francusku, Macron je želio ispraviti ono što je pogrešno uradio njegov prethodnik François Hollande, smatra Jurij Rubinski, direktor Centra za francuske studije na Institutu za proučavanje Europe Ruske akademije znanosti. U listopadu prošle godine Putin je u posljednjem trenutku otkazao posjet Parizu, kada je tadašnji francuski predsjednik izjavio da nije siguran u svrsishodnost susreta s ruskim liderom.

Ruski stručnjaci naglašavaju da je susret Vladimira Putina i Emmanuela Macrona održan poslije sudjelovanja francuskog lidera na summitima NATO-a i G-7 prošlog tjedna. Rubinski u vezi s tim ističe priopćenje Moskve o tome da bi bilo poželjno uključiti SAD u pregovore o Ukrajini, s tim da se ujedno sačuva i "normandijski format". Spomenuto priopćenje je uslijedilo poslije susreta predsjednika Francuske i Rusije. "To je, po svemu sudeći, također potvrđeno u Versaillesu", rekao je stručnjak za RBTH Hrvatsku.

Po mišljenju Andreja Suzdaljceva, predsjednik Macron je u razgovoru s Putinom pored ostalog ispunio i ulogu svojevrsnog zastupnika koji s ruskim predsjednikom treba razmotriti neke nove puteve razvoja odnosa između Zapada i Rusije. Stručnjak smatra da je riječ o koracima koji su razmotreni na summitima zapadnih lidera prije versajskog susreta.

To nije bila laka misija jer situaciju komplicira podijeljenost koja se na Zapadu primjećuje u razdoblju predsjedničkog mandata Donalda Trumpa u SAD-u. Nema jedinstva ni po pitanju razvoja odnosa s Rusijom, uvjeren je analitičar.

 

Potiskuje li Macron Merkel?

Stručnjak ističe i drugu novu ulogu koja je pripala mladom predsjedniku Francuske. Naime, ranije su kontakti s Rusijom bili prerogativa Njemačke. Macron je "u ovom slučaju potisnuo njemačku kancelarku Angelu Merkel", smatra Suzdaljcev, naglašavajući da je zadatak francuskog lidera bio da nekako "nadmaši Merkel, i da u suštini ponovi podvige Nicolasa Sarkozyja". S misijom ovog posljednjeg se u vezu dovodi okončanje južnoosetijskog sukoba između Gruzije i Rusije u ljeto 2008. godine.

Zasad je teško reći što je od toga realizirano, ali stručnjaci se slažu da je susret protekao prilično ujednačeno, s obzirom na komplikacije u odnosima između Rusije i Zapada tijekom posljednjih godina. Sam format Putinovog posjeta i susret u Versaillesu govore o tome da je Zapad zainteresiran za poboljšanje odnosa s Moskvom. "Suvremena Europa ne može postojati ako na Istoku ima neki neprijateljski blok na čelu s Rusijom", smatra Suzdaljcev.

Analitičari su uvjereni da nema alternativa za nastavak i aktiviranje dijaloga s Rusijom. U tom kontekstu oni pozitivno ocjenjuju odluku o pokretanju foruma predstavnika građanskog društva Rusije i Francuske, po ugledu na ono koje postoji između Rusije i Njemačke, tj. po ugledu na Peterburški dijalog, kao i na radnu skupinu koja se bavi Sirijom i koja treba iznijeti prijedloge o zajedničkoj borbi protiv terorizma u ovoj arapskoj zemlji.

 

Oštre Macronove izjave

S druge strane, govoreći o situaciji u Siriji, Macron je dao oštru izjavu o neprihvatljivosti primjene kemijskog oružja u toj zemlji, prijeteći da će u tom slučaju Francuska primijeniti silu. Po pitanju Ukrajine predsjednici su odlučili održati još jedan summit u "normandijskom formatu", ali nisu navedene nikakve dodirne točke u stajalištima o tom pitanju.

Složenost bilateralnih odnosa dobro ilustrira epizoda s pitanjem dopisnice RT-a o tome zašto je ruskoj televiziji onemogućen pristup Macronovim predizbornim stožerima na kraju predizborne kampanje. Odgovarajući na pitanje, Macron je okarakterizirao RT i Sputnik kao "organe utjecaja i propagatore laži". Glasnogovornik Kremlja je prokomentirao ove Macronove riječi izjavom da se ne slaže s ocjenom francuskog predsjednika. Glavna urednica RT-a Margarita Simonjan je Macronovu izjavu okarakterizirala kao "jeftini vodvilj o kanalu RT i agenciji Sputnik u izvedbi francuskog predsjednika". Ona je ujedno istaknula da RT nije bio "protiv" Macrona, već da "nije bio za" Macrona.

Ranije, početkom veljače, Sputnik je objavio intervju s francuskim parlamentarcem Nicolasom Dhuicqom i u njemu rekao da je Macron tijesno povezan s američkim biznisom, tvrdeći da iza njega stoji vrlo imućan homoseksualni lobi. S druge strane, Sputnik nije prva agencija koja se dotaknula te teme, a Dhuicq nije prvi političar koji se izjasnio po tom pitanju. Le Monde je još u studenom prošle godine pisao o glasinama koje prikazuju Macrona u negativnom svjetlu, a bivši predsjednik Sarkozy je na tu temu davao dvosmislene izjave. Macron je morao javno demantirati spomenute tvrdnje.