Unatoč padu potrošnje alkohola po glavi stanovnika, Rusija i dalje ima veliki problem s alkoholizmom. /
Ilja Pitalev/RIA NovostiO Rusiji postoji niz stereotipa kao što su hladna klima, namrgođenost Rusa i neobuzdani alkoholizam. Rusija je naširoko prikazana kao zemlja koja je najviše ovisna o alkoholu na svijetu.
Oni koji kritiziraju Rusiju kažu da je pijenje gotovo inherentno svojstvo ruskog naroda. Međutim, to je apsolutni mit.
Možda je teško povjerovati, no potrošnja alkoholnih pića je u davnim vremenima bila potpuno neuobičajena u Rusiji.
Prije usvajanja kršćanstva u Rusiji (10. stoljeće) uopće nije bilo pijanstva. Nije bilo vinograda i stoga nije bilo vina. Ljudi su pili samo pića s niskim sadržajem alkohola, poput medovače, piva i boze.
Votka, suprotno popularnom uvjerenju, nije bila ruski izum. Nju su u Rusiju donijeli trgovci iz Genove krajem 14. stoljeća.
Zapravo, piće koje je stiglo u Rusiju nije uopće bilo poput votke koja je danas dostupna u zemlji.
Trgovci iz Genove Rusima su predstavili piće pod nazivom 'aqua vita' – žestoko piće od grožđa. Rusima se ovo piće nije svidjelo i u početku su ga koristili samo u medicinske svrhe.
U 15. stoljeću ruski su samostani započeli proizvodnju votke. Ovo piće se u početku uvozilo zajedno s vinom.
U bilješkama stranaca iz 15. i 16. stoljeća postoje kontradiktorne informacije o sklonosti ruskog naroda prema alkoholu.
Austrijski izaslanik Sigismund von Herberstein je u 'Bilješkama o Moskoviji (1549.) napisao da su se Rusi "upuštali u prekomjerno konzumiranje alkohola kad god bi se pojavila prilika".
Bojarska svadba u 17. stoljeću, 1883., Konstantin Makovski
Međutim, znanstvenik Sebastian Munster u svojoj 'Kozmografiji' (1544.) tvrdi da Rusi "rijetko piju vino, i to samo onda kada su zadovoljni velikodušnom svečanom gozbom".
Ipak, u srednjovjekovnoj Europi najviše su pili ne Rusi, već Nijemci. Postojale su brojne izreke o želji za alkoholom, poput "pijan poput Nijemca".
Rusija je zapravo odigrala ulogu u širenju ovisnosti o alkoholu u zemlji. Monopol na prodaju alkohola punio je državnu riznicu ogromnim prihodima.
Situacija je postala katastrofalna u 19. stoljeću, kada je u zemlji započela industrijska proizvodnja votke. Do 1911. godine votka je činila 89,3 posto ukupnog alkohola proizvedenog u zemlji.
S druge strane, u Ruskom je Carstvu u 19. stoljeću započeo snažan i jedinstven pokret protiv alkohola. Osnovane su brojne javne zajednice kako bi se spriječio rast alkoholizma u zemlji. Aktivisti koji su se borili protiv alkohola uništili su 1859. brojne barove i taverne.
Borba protiv alkoholizma nastavila se i tijekom sovjetskih dana. Sovjetske su vlasti uz oštre mjere zatvorile prodavaonice alkoholnih pića, pivovare su prestale s radom, među stanovništvom je pokrenuta kampanja protiv alkohola, a prodaja alkohola je ograničena.
SSSR nije bio svjetski lider u potrošnji alkohola. Na vrhuncu konzumacije alkohola u zemlji 1984. prosječna je osoba konzumirala 8,4 litara alkohola godišnje. U to je vrijeme prosječna osoba u Luksemburgu konzumirala 18 litara alkohola godišnje, u Francuskoj 13,5 litara i u Portugalu 12,5 litara.
Uslijed raspada Sovjetskog Saveza, nezaposlenosti, raširenog kriminala i teških životnih uvjeta, potrošnja alkohola u Rusiji je devedesetih dosegla ogromne razmjere. Ovo je bilo i doba proliferacije nekvalitetnog, krivotvorenog alkohola.
Rusija je u 2000-ima taj problem počela aktivno rješavati na državnoj razini.
2009. je ruska vlada usvojila politiku protiv alkohola koja je na snazi do 2020. Cilj joj je "smanjiti razinu potrošnje alkohola po glavi stanovnika za 55 posto".
Slijedeći ciljeve ove politike, Rusija je zabranila konzumaciju alkohola na javnim mjestima, oglašavanje alkoholnih proizvoda na televiziji ograničeno je, a u tiskanim medijima i potpuno zabranjeno.
Zemlja je također ograničila prodaju alkoholnih pića u večernjim satima i noću te je povećala kazne za prodaju alkohola maloljetnicima. Vlada je radi odvraćanja također povećala stopu trošarina na alkohol.
U svibnju 2017. se pojavila inicijativa da se zabrani prikazivanje alkohola u televizijskim programima i dokumentarnim i igranim filmovima, no stručnjaci kažu da to nije moguće.
Muzej meda u Krasnojarsku / Reuters
Državne intervencije odigrale su značajniju ulogu u smanjenju konzumacije alkohola u Rusiji no što se to vidi u službenim statistikama.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), u 2016. godini se najviše pilo ne u Rusiji, već u malenoj Litvi.
Gauden Galea, direktor Odjela za nezarazne bolesti Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, izjavio je za portal Delfi da je prosječni Litvanac u 2016. potrošio 16 litara alkohola.
Bjelorusija je na drugom mjestu (15 litara po glavi stanovnika godišnje), a Latvija na trećem (13 litara). Rusija i Poljska dijele četvrto mjesto s 12 litara.
2016. za Rusiju u tom smislu nije bila izuzetak. Zemlja već dugo nije proglašena za najvećeg potrošača alkohola. 2013. je Rusija bila na petom mjestu, 2014. na četvrtom, 2015. na šestom.
Galea je napomenuo da je u Rusiji i Bjelorusiji zabilježeno značajno smanjenje potrošnje alkohola. Prema podacima Ruske federalne službe za državnu statistiku, potrošnja alkohola u Rusiji pala je s 18 litara po osobi u 2009. na 12 litara u 2016. godini.
Ovaj značajni napredak u borbi protiv alkohola povezan je s mnogim čimbenicima, uključujući poboljšani životni standard, rastuću osviještenost o zdravlju i ciljanu politiku države.
Ipak, problem alkoholizma i dalje ostaje. Iako Rusija ne zauzima prvo mjesto po pitanju potrošnje alkoholnih pića po glavi stanovnika, i dalje se nalazi prilično visoko na toj listi.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
