Anketa: Manje od 50 posto Rusa očekuje nuklearni rat

Getty Images
Rusima koji su prošli kroz Hladni rat opasnost od sukoba između zemalja koje posjeduju nuklearno oružje nije strana, no istraživanje javnog mnijenja otkriva da većina Rusa ne očekuje da će se nuklearni rat dogoditi.

Manje od polovice Rusa koji su nedavno sudjelovali u anketi koju je proveo Sveruski centar za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM) vjeruje da će se u bliskoj budućnosti odviti nuklearni rat.

41 posto ispitanika smatra da je u redu dopustiti zemljama da slobodno razvijaju nuklearno oružje i da im se ne nameću nikakve restriktivne mjere.

Istovremeno, 38 posto ispitanika smatra da bi zemlje koje razvijaju nuklearno oružje trebale biti izolirane od svjetske zajednice kako bi se spriječila utrka u nuklearnom naoružanju.

U telefonskoj anketi za istraživanje VCIOM-a, održanoj 10. i 11. svibnja 2017. godine, sudjelovalo je 1200 ispitanika.

 

Pozitivan trend

Rezultati takvih istraživanja prije tri su godine bili primjetno drugačiji. Istraživanje koje je proveo Fond za javno mnijenje u srpnju 2014., usred krize u Ukrajini i sukoba između Rusije i NATO-a, pokazalo je da 64 posto Rusa vjeruje da se svijet suočava s prijetnjom nuklearnog rata.

Više od polovice ispitanike je navelo da najveća prijetnja od uporabe nuklearnog oružja dolazi iz SAD-a (52 posto), dok je Sjevernu Koreju navelo samo njih 12 posto.

Istraživanje koje je proveo isti fond krajem 2016. je pokazalo da četvrtina Rusa ne vjeruje u mogućnost korištenja nuklearnog oružja u slučaju rata između Rusije i NATO-a.

78 posto Rusa je reklo da ne vjeruje da bi Rusija bila prva strana koja bi koristila nuklearno oružje u slučaju rata s državama NATO-a.

 

Opasnost od nuklearnog razaranja

Rusima koncept nuklearne sigurnosti nije stran. Tijekom Hladnog rata svijet je bio na rubu mogućeg nuklearnog sukoba, a Sovjetski Savez bio je ključni igrač.

Kubanska raketna kriza 1961. bila je kulminacija sukoba između supersila. Nuklearni rat je tada izbjegnut zahvaljujući zajedničkim naporima vodstva dviju zemalja i činjenice da su Nikita Hruščov i John F. Kennedy bili spremni za dijalog.

Kraj Hladnog rata, koji je uslijedio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, nije uklonio mogućnost nuklearnog sukoba.

Malo pogoršanje odnosa 1990-ih godina omogućilo je snažan sukob između Rusije i NATO-a 2000-ih, koji je dosegnuo vrhunac u razdoblju ukrajinske krize koja je započela 2014. godine.

Danas Sjedinjene Države i Rusija imaju najveće zalihe nuklearnog oružja, odnosno oko 8000 i 7300 nuklearnih bojnih glava.

Uz izravni nuklearni sukob s Zapadom, Rusi imaju svaki razlog da budu oprezni oko potencijalnog nuklearnog sukoba između Pakistana i Indije.

Prema anketi VCIOM-a, većina Rusa ne smatra Pakistan i Indiju izravnom prijetnjom svojoj zemlji. No, unatoč činjenici da obje zemlje Južne Azije imaju relativno mali broj nuklearnih bojevih glava (oko 100 po zemlji), nuklearni sukob između njih bi imao ozbiljne posljedice za Rusiju i svijet u cjelini.