Dobiti otkaz zbog objave na društvenim mrežama

Rusko knjižničarsko društvo je razradilo „Pravila ponašanja zaposlenika knjižnice na društvenim mrežama“. /

Rusko knjižničarsko društvo je razradilo „Pravila ponašanja zaposlenika knjižnice na društvenim mrežama“. /

Pavel Lisicin/RIA Novosti
Rusko knjižničarsko društvo, koje uključuje više od 500 knjižnica, sastavilo je plan projekta „Pravila ponašanja zaposlenika knjižnice na društvenim mrežama“. Na koje još načine u Rusiji pokušavaju kontrolirati društvene mreže i tko je već nastradao zbog svojih objava?

Tijekom pet godina je 21-godišnja Marija Šestopalova predavala pop pjevanje u Centru za dodatno obrazovanje №4 grada Krasnojarska (4000 km od Moskve). 19. prosinca 2016. je centar nazvao Timur Bulatov, koji se predstavio kao član Prve moralne ruske fronte (službeno ne postoji takva organizacija) i Mariji rekao da nema pravo raditi kao učiteljica.

Timur je na temelju fotografija i objava djevojke na ruskoj društvenoj mreži VKontakte sastavio dokument od 31 stranice i na dan poziva materijale poslao ravnatelju škole, tužiteljstvu i gradskoj upravi. U tom je dokumentu aktivist nastavnicu optužio za promoviranje homoseksualnosti i nezdravog načina života – pratila je grupe o alkoholu i objavljivala svoje fotografije s pivom i u dimu.

 

Na kraju dokumenta je zatražio da se djevojka smijeni zbog nepoštivanja zahtjeva Saveznog državnog obrazovnog standarda, iako se u njemu ne navodi ništa o ponašanju nastavnika na društvenim mrežama i internetu.

Sljedećeg je dana Marija podnijela ostavku na molbu ravnatelja. Kako je ona sama napisala na društvenoj mreži na ruskom jeziku Pikabu, radilo se o ucjeni – rekli su joj da će se, ukoliko odbije podnijeti ostavku, to odraziti na reputaciju škole, kao i na njezin ugled i ugled njezinih roditelja.

Tri dana kasnije Šestopalovoj su ponudili da se vrati na staro radno mjesto. Kako je Marija rekla za RBTH Hrvatsku, vratila se u školu, no nakon dva tjedna je ponovno dala ostavku.

„Bilo mi je nelagodno raditi, jer sam znala da bi me u svakom trenutku opet mogli smijeniti. Poslije toga atmosfera u školi nije bila pretjerano prijateljska. Pedagozi me nisu podržavali jer su se bojali da će izgubiti svoja radna mjesta“, rekla je Šestopalova.

Prema njezinim riječima, ona danas radi u privatnoj glazbenoj školi, a žali jedino zbog toga što „ljudi na visokim pozicijama ozbiljno reagiraju na takve budalaštine“.

 

Otkaz zbog sarkazma

Sličan se slučaj dogodio i s glavnim urednikom općinskih (odnosno financiranih iz proračuna) novina Večernij Magadan (Magadan je grad u Rusiji 10 200 km udaljen od Moskve) Andrejem Grišinim. Novinar je na svom Facebooku iskritizirao ponašanje zamjenika stalnog predstavnika Rusije Vladimira Safronkova na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a, koji se pretjerano familijarno na ruskom obratio predstavniku Velike Britanije.

Grišin ga je usporedio s gopnikom – osobom niskog socijalnog statusa, bez obrazovanja, bez moralnih vrijednosti, često povezane s kriminalom. Glavni urednik je diplomatima savjetovao da nose „Adidas“ trenirke uvučene u cipele na špic i da grickaju sjemenke – sve je to dio slike tipičnog gopnika.

Sljedećeg je dana Grišin pozvan u lokalnu upravu gdje su ga zamolili da napiše pismo ostavke. Po mišljenju Grišina, takve zabrane i otkazi zbog objava na društvenim mrežama samo pogoršavaju situaciju.

„Vlast ide u krajnost, pokušavajući zadržati kontrolu nad onime što većina misli, no shvaća da gubi stisak. Mislim da će se pokušaji pritiska intenzivirati, no oni će samo dovesti do pogoršanja situacije s prosvjedima u glavnom gradu i regijama“, prokomentirao je Grišin svoju smjenu za RBTH Hrvatsku. U budućnosti bivši urednik planira otvoriti svoju samostalnu novinsku agenciju.

 

Zabrana društvenih mreža mlađima od 14 godina

Dok odrasli zbog komentara na društvenim mrežama dobivaju otkaze, neki zakonodavci žele djeci u potpunosti zabraniti pristup društvenim mrežama.

U travnju je u Državnoj Dumi na razmatranje došao prijedlog zakona o zabrani društvenih mreža za djecu do 14 godina. Prema dokumentu bi pri registraciji na društvenu mrežu biti obavezno predočiti putovnicu. S obzirom na to da putovnicu dobivaju građani koji napune 14 godina, ostala se djeca neće moći koristiti društvenim mrežama.

Prema rezultatima ankete koju je proveo Sveruski centar za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM), 62% Rusa podržalo je taj projekt. Međutim, čim se ispostavilo da bi se svi Rusi, a ne samo oni mlađi od 18 godina, morali registrirati uz putovnicu, naglo se povećao broj onih koji se sa zakonom ne slažu – s 35% na 52%.

Ipak, čini se da zakon neće proći – izvori izdanja RBK u Državnoj Dumi doveli su u pitanje je li on zaista neophodan, a glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je rekao da „nije pretjerano realističan“.

 

Nova pravila za knjižničare

Praćenje računa nastavnika i novinara na društvenim mrežama zasad nije službenog karaktera. Javni dužnosnici, pak, imaju manje sreće. Od 1. srpnja 2016. oni moraju davati poveznice na sve svoje objave i poruke na društvenim mrežama i na internetu.

Izvor: Pavel Lisicin/RIA NovostiIzvor: Pavel Lisicin/RIA Novosti

S kontrolom na društvenim mrežama mogli bi se susresti i knjižničari. Rusko knjižničarsko društvo je razradilo „Pravila ponašanja zaposlenika knjižnice na društvenim mrežama“.

Prema ovom dokumentu, knjižničari će se morati suzdržati „od bilo kakvih oštrih izjava bilo kakve prirode o pitanjima koja se tiču politike, nacionalnosti, seksualne orijentacije i religije na društvenim mrežama“. Takav zahtjev u dokumentu se objašnjava time da bi novinari objave mogli shvatiti kao izjave predstavnika knjižnice, a ne samo pojedinaca. Na kraju dokumenta se navodi da rukovodstvo knjižnice ima pravo kontrolirati radnje zaposlenika na društvenim mrežama, a da će za kršenje pravila uslijediti opomena, ukor ili otkaz.

Pravnici se ne slažu s takvim pravilima. Student preddiplomskog studija Moskovskog pravnog sveučilišta Kutafin i član Udruge pravnika Rusije Igor Grecki je na molbu RBTH Hrvatske proučio dokument i rekao da lokalni akt poslodavca ne može kontrolirati ponašanje zaposlenika, jer to nije u skladu s Ustavom RF.

Prema njegovim riječima, praćenje privatnog života zaposlenika, uključujući njihove objave na internetu radi daljnjeg korištenja za reguliranje radnog odnosa je diskriminacija, zabranjena čl. 3. Zakona o radu. Štoviše, ova se pravila ne mogu primijeniti na objave objavljene izvan radnog vremena.

„To je vrijeme u kojem je zaposlenik slobodan od obavljanja radnih obaveza i koje može koristiti po vlastitom nahođenju. Stoga se tu ne mogu primjenjivati nikakve disciplinske mjere“, zaključio je Grecki.

Nekoliko dana nakon objavljivanja projekta dokument je uklonjen s internetske stranice organizacije. Koordinator radne skupine udruge „Knjižnice i društveni mediji“ Jekaterina Šibajeva odbila je prokomentirati situaciju. Njezina je tajnica za RBTH Hrvatsku rekla da se o projektu još raspravlja.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće