Zašto Rusi svake godine slave Dan pobjede?

9. svibnja 2017. Oleg Egorov
Rusija svake godine slavi pobjedu nad vojskom nacističke Njemačke, koja je odnijela veliki broj ljudskih života. Danas je to jedna od najvećih i najvažnijih proslava. Ali to nije oduvijek bilo tako. Otkrijte povijest ovog praznika.
Why Russians celebrate Victory Day with a parade annually
Why Russians celebrate Victory Day with a parade annually Izvor: Varvara Grankova

Kada sociolozi pitaju Ruse o trenutku u povijesti svoje zemlje radi kojeg se osjećaju najponosniji, najpopularniji odgovor ostaje isti već 20 godina: „Pobjeda u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.”. Stoga nije ni čudo da je 9. svibnja, Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom, jedan od najpopularnijih praznika u zemlji. Okuplja ljude svih ideologija. U 2016. godini je Dan pobjede slavilo 24 milijuna ljudi, odnosno svaki šesti građanin Rusije.

Jedan od najprepoznatljivijih simbola praznika, uz noćni vatromet i darivanje karanfila braniteljima, je vojna parada u Moskvi. Svake godine su na Crvenom trgu prikazani najnoviji modeli vojne opreme (poput tenka Armata 2015. godine), a na čijem je čelu ministar obrane. 2015. godine je na 70. obljetnicu Pobjede potrošeno 810 milijuna rubalja (12,8 milijuna eura), a godinu dana kasnije 295 milijuna (4,6 milijuna eura).

Ruska vojna parada je jedinstveni fenomen u cijelom svijetu. U zapadnoj Europi i SAD-u kraj Drugog svjetskog rata se ne slavi vojnom paradom. Kina je skupila svoje trupe u rujnu 2015. godine, povodom 70. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata, ali to je bio izolirani slučaj.

 

To nije oduvijek bilo tako

To jest čudno, ali u SSSR-u, zemlji koja je osvojila Drugi svjetski rat, parade su bile mnogo skromnije i rjeđe nego u današnjoj Rusiji. Nakon što je u lipnju 1945. godine bila održana prva Parada Pobjede, u kojoj su sovjetski vojnici bacali nacističke zastave na vrata mauzoleja Lenjina, Parada se više nije održavala narednih 20 godina!

Prema povjesničaru Denisu Babičenku, Staljin i njegov nasljednik Nikita Hruščov su se bojali da će na taj način vojni zapovjednici dobiti političku težinu, tako da oni nisu previše marili za njihove zasluge i zasluge drugih branitelja. Do 1965. godine se Dan pobjede uopće nije slavio.

Prvi sovjetski vladar pod kojim se počeo slaviti Dan pobjede u cijeloj državi bio je Leonid Brežnjev (glavni tajnik Komunističke partije od 1966. do 1982. godine). Međutim, za vrijeme njegove vlade održane su samo parade na važnim obljetnicima. Posljednja sovjetska parada održana je 1990. godine, a tijekom prvih godina nove Rusije niti jedna. Tradicija je oživljena 1995., a današnje je dimenzije stekla tijekom 2000. godina.

 

Jedinstvo naroda

Povjesničar Dmitrij Andrejev je u intervjuu za RBTH Hrvatsku rekao da je današnji Dan pobjede jako bitan za cijeli narod jer je to jedan od rijetkih uistinu kohezivnih elemenata koji ujedinjuju cijelo društvo.

Parada, vatromet, „Besmrtna pukovnija” - svi ti rituali utjelovljuju ideju jedinstva oko zajedničke uspomene. Vlada želi da uz ove rituale ruski narod zadrži svoj identitet.

Moskovljani se ponekad žale na Paradu. „Ne mogu stati dovoljno blizu i ne vidim ništa", ističe bloger Ilja Varlamov. "To nije napravljeno za ljude nego za televiziju. Zašto nije izgrađena tribina za obične ljude?”. Varlamov također optužuje vladu za miješanje Dana pobjede, dana povijesnog pamćenja i žalosti, s „demonstracijom  vojne snage”.

Međutim, velika većina Rusa (96%, prema anketi Levada centra) se slaže s Paradom. „Gledam Paradu sa svojim roditeljima svake godine od djetinjstva“, govori Julija Kovaljova, 24-godišnja Moskovljanka. „Volim vidjeti kako vojnici marširaju i čuti povike „Ura!”. Ponosna sam, osjećam se zaštićeno. To je dobra tradicija koju moramo sačuvati.“

 

+
Like us on Facebook