Ruski zarobljenik pobjegao od kolumbijskih gerilaca "u stilu Ramba"

Krijumčar je u zarobljeništvu Nacionalne oslobodilačke vojske Kolumbije proveo šest mjeseci. /

Krijumčar je u zarobljeništvu Nacionalne oslobodilačke vojske Kolumbije proveo šest mjeseci. /

Reuters
Dok je hvatao žabe u kolumbijskoj regiji Chocó u studenom 2016. godine, Arsena Voskanjana su oteli pripadnici pobunjeničke skupine Nacionalne oslobodilačke vojske. Uspio je pobjeći prošlog tjedna, nakon 6 mjeseci zatočeništva.

Ruski krijumčar žaba Arsen Voskanjan, kojeg su zarobili kolumbijski pobunjenici, Nacionalna oslobodilačka vojska (Ejército de Liberación Nacional ili ELN), uspio je pobjeći 19. travnja u akciji „u stilu Ramba“, priopćeno je na službenoj internetskoj stranici pobunjenika Voces de Colombia.

Voskanjan se uspio domoći pištolja i zapucati na svoje otmičare, ozlijedivši njih pet, prije nego što je pobjegao u šumu, navodi se na internetskoj stranici.

Voskanjana su prije šest mjeseci pobunjenici oteli u regiji Chocó, gdje je pokušavao uhvatiti otrovne žabe Oophaga lehmanni, otrovnu endemsku vrstu u zapadnoj Kolumbiji.

Rusko veleposlanstvo u Bogoti je od pobunjenika zatražilo da oslobode Voskanjana. Nacionalna oslobodilačka vojska je bila u postupku da ga preda Međunarodnom odboru Crvenog križa kada se krijumčar sam uspio osloboditi.

„Središnje zapovjedništvo žali zbog toga što nije uspjelo uspješno zaključiti ovu predaju“, rekli su pobunjenici, dodajući da je Voskanjan bio ozlijeđen nakon okršaja. Njegova trenutna lokacija nije poznata.

Kolumbijska medijska kuća El Tiempo je izvijestila da se potraga kolumbijske vojske nastavlja uz pomoć pripadnika autohtonog naroda Embera.

 

Tko je taj „Rambo“?

Arsen Voskanjan je 42-godišnji moskovski takstist, porijeklom Armenac, piše agencija RIA Novosti.

U proljeće 2016. godine je otputovao u Kolumbiju kako bi pronašao i prodao vrlo vrijedne otrovne žabe. Ostaje misterij zašto je napustio svoj posao i riskirao život kako bi otišao u udaljene dijelove Kolumbije, u kojima se vlasti bore protiv pobunjenika.

Voskanjan se nije registrirao pri ruskoj diplomatskoj misiji, rekao je glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Bogoti za Moskovski komsomolec. Veleposlanstvo je za njegov nestanak doznalo iz lokalnih novina.

Crveni križ je 21. siječnja izvijestio da je uspješno oslobodio stranog zarobljenika od Nacionalne oslobodilačke vojske.

Prema pisanju El Tiempa, zatvorenik je bio otet zajedno s Voskanjanom.

Tri su mjeseca kasnije pobunjenici trebali pustiti Voskanjana. Upravo su ga htjeli prebaciti u južni dio regiji Chocó, kada se zarobljenik odlučio sam pobuniti protiv konvoja. Pucnjava se odvila između općina Pizarro i Nuquí. Na tom području ima malo naselja i „preživljavanje u lokalnim uvjetima bi bilo teško“, rekao je glasnogovornik ruskog veleposlanstva za Moskovski komsomolec.

 

Skupe otrovne žabe

Nitko ne razumije zašto je Voskanjan odlučio pobjeći. Moguće je da je znao za svoje nadolazeće puštanje te se s otmičarima sukobio kako bi izbjegao da se nađe u rukama vlasti.

U najboljem bi slučaju bio deportiran. U najgorem bi bio osuđen za krijumčarenje otrovnih endemičnih žaba.

Lehmannove otrovne žabe se koriste u laboratorijima kao lijek protiv bolova / Arco Images / Global Look PressLehmannove otrovne žabe se koriste u laboratorijima kao lijek protiv bolova / Arco Images / Global Look Press

Po mišljenju Aleksandra Gatilova, stručnjaka iz moskovskog zoološkog vrta, kolumbijski zakoni zabranjuju prikupljanje žaba samo u područjima zaštite divljih životinja.

„Nije izravno rečeno je li prikupljanje žaba legalno; radi se o džugli.“ On dodaje da bi za legalno prenošenje žaba bili potrebni brojni dokumenti i dva mjeseca karantene, što može biti i skupo i dugotrajno.

Gatilov stoga vjeruje da se Voskanjan pripremao da ilegalno transportira žabe u Rusiju. Lehmannove otrovne žabe (Oophaga lehmanni) prilično su rijetke, dodaje. „Cijene na europskim crnim tržištima kreću se od 500 do 5000 dolara.“

Nacionalna oslobodilačka vojska (ELN) je oružana skupina u Kolumbiji, koja postoji od 1964. godine. Ona provodi provode vojne operacije diljem zemlje i broji negdje između 1380 i 3000 ljudi. Oni se protive vladi, a Sjedinjene Države i Europska unija ih smatraju terorističkim organizacijama.

Grupa financira svoje vojne operacije kidnapiranjem članova lokalnih vlasti za otkupninu i oporezivanjem privatne ilegalne trgovine drogama u Kolumbiji.