Otkrivena tajna Rusa i alkohola

Jekaterina Lobanova
Zašto se smatra da je Rusija zemlja u kojoj se puno pije?

Na internetu je 2011. godine bila popularna zbirka odabranih zabavnih pojava u Rusiji koju je napravio i objavio neki Kanađanin, predavač engleskog jezika u Moskvi. Građani Rusije se nisu slagali s pojedinim točkama tog popisa (primjerice, da Rusi ne govore "hvala" i "nema na čemu"), ali nitko nije imao primjedbu na stavku br. 17: "Rusi piju mnogo votke. To nije mit".

Naklonost Rusije prema alkoholu se sreće još u Staroj Rusiji. Prema Nestorovom ljetopisu iz 12. stoljeća, knez Vladimir je birao u koju vjeru da obrati svoje sunarodnjake koji su još uvijek bili pogani, i tom prilikom je saznao da islam zabranjuje alkohol, te je odmah odbacio ideju da primora Rusiju na služenje Alahu. "Rusi se raduju kada piju: bez toga ne možemo", rekao je knez.

Istina, Rusi tada nisu pili votku nego vino i medovinu. Po mišljenju povjesničara, votka se u Rusiji pojavila najranije u 16. stoljeću, ali je brzo postala jedan od simbola Rusije zajedno s medvjedima i matrjoškama. Sovjetski pisac Venedikt Jerofejev je u poemi "Moskva - Petuški" čak ironično preporučio da se granica između Rusije i Europe povuče po pokazatelju potrošnje alkohola: "S jedne strane granice govore ruski i više piju, a s druge manje piju i ne govore ruski..."

 

Genetika i povijest

Zašto građani Rusije mnogo piju? Doktorica bioloških znanosti Svetlana Borinska tvrdi da se jedan od razloga krije u genetici. Naime, organizam predstavnika ruskog naroda, kao i drugih Europljana, sporo prerađuje alkohol u toksični acetaldehid koji izaziva narkozu i druge neugodne efekte. Kod Japanaca i Kineza taj proces protječe daleko brže i zbog toga oni uglavnom ne mogu popiti mnogo alkohola. "Može se reći da geni ne prisiljavaju Ruse da piju, ali im to omogućuju", objašnjava Borinska.

Drugi razlozi su vezani za način na koji je državna vlast u Rusiji regulirala potrošnju alkohola. Kako piše povjesničar Aleksandar Pidžakov, carevi su u 16. i 17. stoljeću uveli sustav državnih krčmi, čiji su vlasnici morali u državnu kasu uplaćivati određenu sumu novca neovisno o tome koliko je prodano i popijeno votke i vina, a to ih je stimuliralo da prodaju što više alkohola. Vlasti su dobivale veliki prihod od prodaje alkoholnih pića u pivnicama i gostionicama, a žitelji Rusije su se postupno naviknuli na alkohol. "Vlast je sustavno navikavala narod na krčmu", tvrdi Pidžakov.

S vremenom je ruska vlast ipak shvatila opasnost od "alkoholizacije" zemlje. U 19. stoljeću i početkom 20. stoljeća pojavili su se pokreti trezvenih ljudi, a s početkom Prvog svjetskog rata 1914. godine car Nikolaj II. je uveo potpunu zabranu alkohola. Kada su boljševici preoteli vlast 1917. godine, oni su zadržali tu zabranu, ali samo do 1923. godine. Kasnije je sovjetska država nekoliko puta pokretala kampanje protiv alkohola, a najveća je organizirana za vrijeme Mihaila Gorbačova 1985.-1990. Tada je prodaja alkohola skraćena na 5 sati dnevno, podignute su cijene i čak su posječeni vinogradi.

 

Pije se manje, ali još uvijek mnogo

Ako se vratimo u suvremeno doba, možemo reći da Rusi još uvijek mnogo piju, premda u posljednjih 5 godina manje nego ranije. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, 2010. godine je u Rusiji prosječna količina popijenog alkohola po stanovniku iznosila 15,1 litru godišnje, što je četvrto mjesto u svijetu - iza Bjelorusije (17,5), Moldavije (16,8) i Litve ( 15,4). Prema podacima koje iznosi Federalna služba za nadzor u sferi zaštite prava potrošača - Rospotrebnadzor, već 2016. godine je u Rusiji po glavi stanovnika popijeno "preko 10 litara čistog alkohola" (točna brojka se ne navodi, ali je manja od 15 litara - RBTH Hrvatska).

"Sudeći po brojkama, Rusi sada manje piju", istaknuo je vinski kritičar Anton Obreščikov krajem 2016. godine u članku objavljenom u časopisu Afisha. On piše da je u razdoblju siječanj-kolovoz 2016. prodano 10,6 posto alkoholnih pića manje nego u istom razdoblju 2014. godine. 42% prometa otpada na votku i konjak, 44-45% na pivo, 12-13% na vino. I glavno je to da je drastično smanjena prodaja votke. U osam mjeseci 2016. votka je u minusu od 13,4 posto. Kritičar također skreće pozornost na to da votka nije jako popularna kod mladih do 25 godina. Zanimljivo je također to da je sve veći interes za ruskim jeftinim vinima. "Ipak, trgovina vinom se ne razvija, jer čim domaće vino dospije u ruke distributera, cijena skače, a državna potpora malih poduzetnika nikako ne prerasta u ozbiljan program", kaže Obreščikov.

Rospotrebnadzor se slaže s tom konstatacijom i navodi da je "potrošnja alkohola manja u odnosu na 2009. godinu". S druge strane, ova služba podsjeća na upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije: konzumiranje preko 8 litara alkohola godišnje po stanovniku je štetno po zdravlje nacije. To znači da se i dalje treba boriti protiv pijanstva, zaključuju ruski dužnosnici.