Putovnička diplomacija: Zašto je Rusija priznala dokumente DNR-a i LNR-a?

Sergej Konkov/TASS
Vladimir Putin je u Rusiji legalizirao dokumente koje izdaju samoproglašene republike istoka Ukrajine. Dužnosnici podsjećaju da priznavanje putovnica nikako ne znači da je priznata državnost, a politolozi smatraju da Moskva time pokazuje Kijevu i Washingtonu svoju nepopustljivost po ukrajinskom pitanju.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se na teritoriju Rusije priznaju kao važeći dokumenti izdani od strane vlasti samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR). Ta vijest je objavljena 18. veljače za vrijeme Konferencije o sigurnosti u Münchenu i odmah je izazvala oštru reakciju Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Petar Porošenko okarakterizirao je potez Moskve kao "još jedan dokaz kršenja međunarodnog prava (od strane Rusije)".

Zapad je također dočekao ovaj korak Rusije "na nož". Primjerice, veleposlanstvo SAD-a u Kijevu okarakteriziralo je priznavanje dokumenata kao "alarmantno". Putinov ukaz su osudila Ministarstva vanjskih poslova Francuske i Njemačke. Obje zemlje smatraju da je ukaz u suprotnosti sa sporazumom iz Minska, sukladno kojem se DNR i LNR trebaju postupno reintegrirati u Ukrajinu.

Nepriznate republike su se, razumljivo, obradovale ovoj odluci. Primjerice, predsjednik parlamenta DNR-a Denis Pušilin je rekao da će priznavanje dokumenata "znatno olakšati život naših građana".

 

Što znači priznavanje dokumenata?

"Mi smo praktički već državljani Rusije!", citira Gazeta.Ru radosnu izjavu anonimnog izvora u vladi DNR-a. Međutim, to zapravo nije tako. Ruski dužnosnici naglašavaju da nije u pitanju priznavanje republika ili njihovo uključivanje u sastav Rusije. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov je istaknuo da se putovnice LNR-a i DNR-a ne tretiraju kao putovnice službeno priznatih država.

Sada se u Rusiji dokumenti DNR-a i LNR-a tretiraju kao legitimni, i to ne samo putovnice, nego i rodni listovi, vjenčani listovi, svjedočanstva o smrti, diplome, vozačke dozvole, itd. Kako ističe Leonid Poljakov, profesor odjela za političke znanosti Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije", time se građani DNR-a i LNR-a izvlače iz stanja pravnog vakuuma, kada su imali dokumente koje ne priznaje nitko u svjetskoj zajednici.

"To je gesta humanitarne pomoći ruske strane", rekao je Poljakov za RBTH Hrvatsku. "Ljudi su sada sigurni da će sa svojim dokumentima na teritoriju Rusije biti prihvaćeni jednako kao i građani drugih zemalja".

 

Formalan potez i signal Americi

S druge strane, i prije Putinovog ukaza su dokumenti DNR-a i LNR-a (počeli su se izdravati prije godinu dana, od veljače 2016. godine) bez problema prihvaćani na teritoriju Rusije. "Činjenica je da su [u Rusiji] na dokumente i tablice [DNR-a i LNR-a] ionako svi gledali kroz prste", citira RBK bivšeg dužnosnika DNR-a Eldara Hasanova. Isto to je u razgovoru s dopisnikom RBTH Hrvatske rekao politikolog Valerij Solovej, profesor Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO): "Ti dokumenti su ionako važili, samo što to nije bilo službeno objavljeno".

Priznanje de jure, smatra Solovej, reakcija je Kremlja na izjavu potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea. On je na konferenciji u Münchenu istaknuo da Sjedinjene Države i dalje smatraju Rusiju odgovornom za konflikt u Donbasu i da upravo ona treba osigurati ispunjavanje sporazuma iz Minska. Nekoliko sati poslije toga objavljen je Putinov ukaz o priznavanju dokumenata.

Leonid Poljakov se slaže da je potez Kremlja poruka Americi, Zapadu i Ukrajini da je stav Moskve čvrst. "Rusija podsjeća: Gospodo, mi imamo svoje predodžbe o tome kako trebamo djelovati i mi ćemo svoju politiku graditi polazeći od toga", smatra politolog. Po njegovom mišljenju, Moskva demonstrira oštar stav i šalje signal Trumpovoj administraciji: "Odlučite se što ćete činiti po pitanju Ukrajine, i u kojoj mjeri [Trumpove] predizborne izjave odgovaraju stvarnosti".

 

Treba li očekivati ​​priznavanje DNR-a i LNR-a?

I pored toga što je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov 18. veljače izjavio da Rusija ne mijenja svoj stav, prema kojem je Donbas dio Ukrajine, pojedini politolozi ističu da bi Rusija mogla odlučiti priznati republike, ukoliko dijalog s Kijevom i dalje ostane u slijepoj ulici. "Takav razvoj događaja se ne može isključiti", rekao je za list Gazeta.Ru direktor Centra za aktualnu političku situaciju Aleksej Česnakov.

S druge strane, Valerij Solovej je uvjeren da bi takav korak znatno pokvario onose Rusije i Zapada, i zbog toga je tako nešto malo vjerojatno. "Korak u tom pravcu bi mogao povući za sobom tako ozbiljne posljedice da bi u usporedbi s njima sve prethodne sankcije uzete zajedno izgledale kao dječji nestašluk. I Kremlj je toga potpuno svjestan", objasnio je stručnjak za RBTH Hrvatsku.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće