"Odmrzavanje" odnosa: O čemu mogu razgovarati Putin i Trump?

Donald Trump tijekom telefonskog razgovora s Vladimirom Putinom /

Donald Trump tijekom telefonskog razgovora s Vladimirom Putinom /

Reuters
Javnost u Rusiji živo zanima pitanje kakav rezultat može imati "odmrzavanje" odnosa sa SAD-om, koje se očekuje poslije dolaska Donalda Trumpa na vlast. Mnogi nagađaju po kojim konkretnim pitanjima i pod kojim uvjetima Moskva i Washington mogu naći zajednički jezik. RBTH Hrvatska je uz pomoć stručnjaka napravila popis tih pitanja i moguće putove njihovog rješavanja.

RBTH Hrvatska je izdvojila pet pitanja koja su aktualna na svjetskoj političkoj sceni, a po kojima SAD i Rusija mogu postići dogovor. Stručnjaci, međutim, ističu da u većini slučajeva to neće biti nimalo lako.

 

1. Borba protiv radikalnih islamista i situacija na Bliskom istoku

Rusija i Trumpova administracija su svjesne zajedničke opasnosti koju u sebi nosi islamski ekstremizam na Bliskom istoku, prije svega u redovima Islamske Države, kao što su svjesne i potrebe za zajedničkim djelovanjem u borbi protiv te opasnosti. Stručnjaci očekuju da će uskoro ta svijest biti pretočena u aktivno zajedničko suprotstavljanje Moskve i Washingtona ekstremistima u Siriji. Jurij Roguljov, direktor Fonda za proučavanje SAD-a pri Moskovskom državnom sveučilištu, istaknuo je u intervjuu za RBTH Hrvatsku da već postoje temelji za takvu suradnju. Naime, u Siriji već rade grupe ruskih i američkih stručnjaka za pomirenje sukobljenih strana, uspostavljene su linije veze i vojni resori dviju država su već počeli razmjenjivati podatke.

Suradnji Moskve i Washingtona u ovoj sferi pridonosi i novi pristup Donalda Trumpa sirijskoj krizi, izjavio je za RBTH Hrvatsku Dmitrij Suslov, politolog s Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije". Trumpov prethodnik Barack Obama je kao glavni problem doživljavao ličnost sirijskog lidera Bašara Asada, dok se Moskva, naprotiv, uvijek protivila svrgavanju predsjednika Sirije. Te nesuglasice su onemogućavale zajedničku borbu protiv islamista. Sada, međutim, Trumpova administracija najvjerojatnije neće inzistirati na Asadovom odlasku kao preduvjetu za politički proces u Siriji, smatra ovaj analitičar. To će omogućiti "Rusiji i SAD-u da uspostave praktičnu vojnu suradnju i zbiju redove unutar rješavanja sirijske krize političkim putem".

S druge strane, po mišljenju Alekseja Fenjenka, suradnika Instituta svjetske sigurnosti Ruske akademije znanosti, Trump će u pogledu sirijske krize djelovati drugačije nego Obama, ali ipak će i on tijekom pregovora "pokušavati nametnuti Rusiji sirijsku vlast bez Asada". Za Moskvu je to neprihvatljivo, jer bi se time "obezvrijedila cijela operacija" RF u Siriji.

 

2. Popuštanje napetosti na području Baltika i Crnog mora

Trumpova administracija će zamrznuti proces širenja svoje vojne infrastrukture u okviru NATO-a na teritoriju Istočne Europe, i konkretno u Poljskoj i baltičkim zemljama, težeći da "u principu ne dopusti nikakav konflikt" s Rusijom, smatra Suslov. On ne isključuje mogućnost da Washington iz tog razloga malo "obuzda" svoje istočnoeuropske saveznike u njihovom provokativnom ponašanju prema Moskvi.

Rusija će, sa svoje strane, ubuduće izbjegavati povredu zračnog prostora zemalja NATO-a i odustati od letova bez uključenih transpondera, a mogla bi pristati i na druge slične mjere. "Situacija u području europske sigurnosti neće biti riješena, ali će doći do deeskalacije, što će Trump moći prikazati kao svoju vanjskopolitičku pobjedu", smatra stručnjak.

 

3. Ukrajinska kriza

Za vrijeme Trumpovog mandata Rusija i SAD bi mogle pronaći rješenje ukrajinske krize. Trump doživljava Ukrajinu kao problem i ne snosi političku odgovornost za događaje iz 2014. godine, uslijed kojih je u Kijevu smijenjena vlast, objašnjava Suslov. "Trumpova administracija jasno daje do znanja da ona ima političku volju dovoljnu za vršenje pritiska na Kijev s ciljem da ovaj ispuni svoj dio sporazuma iz Minska", smatra stručnjak. To će odgovarati pristupu Moskve, jer Kremlj, kao što je poznato, redovito konstatira da vlasti u Kijevu nisu spremne realizirati sporazum iz Minska. Ukrajinski parlament još uvijek nije odobrio politički dio tog sporazuma.

S druge strane, teško da će odluka vezana za Ukrajinu biti donesena u skorije vrijeme. Kako ističe Aleksej Česnakov, direktor Centra za aktualnu političku situaciju, u SAD-u se tek formira vanjskopolitički tim nove administracije, tako da će njemu biti potrebno vrijeme da uđe u srž problema. Pored toga, Trumpova administracija zasad nema definiranu vanjskopolitičku doktrinu.

Za rješavanja ukrajinske krize također je potrebno da Moskva i Washington na isti način sagledavaju budućnost uređenja Ukrajine, uvjeren je politolog. Rusija podržava ideju o federalizaciji Ukrajine, želeći da to bude država u kojoj bi prava regija bila jasno formulirana i dobro zaštićena. SAD podržava sadašnju kijevsku vlast, koja govori o potrebi za decentralizacijom zemlje, ali inzistira na principu unitarnosti državnog ustrojstva Ukrajine.

 

4. Kontrola nuklearnog naoružanja

SAD i Rusija bi mogle poduzeti pokušaje da postignu neki dogovor o kontroli nuklearnog naoružanja, smatraju stručnjaci. Po Fenjenkovom mišljenju, to je jedno od najaktualnijih pitanja bilateralnih odnosa.

SAD ipak to doživljava kao mnogo veći problem nego Rusija, smatra Vasilij Kašin, suradnik Centra za kompleksna europska i međunarodna istraživanja Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije". Washington ima zadatak provesti sveobuhvatnu modernizaciju čitave nuklearne trijade, koja praktički nije obnavljana od završetka hladnog rata. To je skup projekt koji vrijedi stotine milijardi dolara. Pored toga, SAD želi pojačati i svoju vojnu nazočnost u Tihom oceanu, s obzirom na sve veću vojnu moć Kine, a to također mnogo košta.

Kašin smatra da će Trump, ako želi realizirati oba projekta, morati smanjiti broj vojnih baza SAD-a u drugim regijama svijeta, i ujedno pokušati postići dogovor s Moskvom o smanjenju nuklearnog oružja. Time bi se smanjili i troškovi modernizacije američkog nuklearnog potencijala. S druge strane, Moskvi takvo smanjenje sada ne odgovara, jer se u Rusiji već nekoliko godina intenzivno provodi program modernizacije nuklearnog naoružanja. "Jasno je da taj dogovor o kontroli naoružanja Rusiji ne treba, a njima treba. To znači da oni trebaju nama zauzvrat ponuditi mnogo toga", uvjeren je stručnjak.

Anketa: Odnos Rusa prema SAD-u i EU od studenog se znatno poboljšao

5. Antiruske sankcije

Trump je, međutim, u zamjenu za smanjenje ruskog nuklearnog arsenala zasad ponudio samo ublažavanje sankcija uvedenih Moskvi povodom ukrajinske krize. Po mišljenju ruskih eksperata, to je očito nerazmjerna ponuda.

U tom kontekstu, kako ističe Roguljov, Trump zaista pokazuje da je "generalno raspoložen" za poboljšanje ekonomskih odnosa s Rusijom i odustajanje od sankcija, ali ne treba očekivati ​​da će one ubrzo biti ukinute. Trump će i dalje koristiti tu temu na pregovorima s Rusijom, pokušavajući zauzvrat dobiti nešto od Moskve.

Postoji mišljenje da Washington u principu nije spreman ukinuti sankcije. "Ukidanje sankcija bi značilo da SAD priznaje poraz. To bi izgledalo kao otvoreno američko povlačenje", rekao je Fenjenko za RBTH Hrvatsku.