Iako se čini da se rusko-američki odnosi s dolaskom Trumpa u Bijelu kuću počinju poboljšavati, ostaju neka pitanja po kojima bi se stavovi Moskve i Washingtona mogli bitno razlikovati.
Najočitiji od tih problema je pitanje budućnosti nuklearnog sporazuma između SAD-a i Irana koji je zaključen još pod predsjednikom Obamom. Novi američki predsjednik je taj sporazum u više navrata kritizirao tijekom svoje predizborne kampanje.
Teheran je uz to, kao da je želio provjeriti ozbiljnost novog američkog predsjednika, proveo testno lansiranje rakete srednjeg dometa koja je, prema pisanju Fox Newsa, preletjela 600 kilometara.
Washington testno lansiranje vidi kao dokaz da je Iran prekršio rezoluciju 2231 Vijeća sigurnosti UN-a, koja Iranu zabranjuje testiranje raketa koje su sposobne nositi nuklearne glave, piše Vzgljad. Međutim, stručnjaci kažu da je moguće da se Rusija, unatoč formalnom poboljšanju rusko-američkih odnosa, neće pridružiti naporima SAD-a u odvraćanju Irana.
Danas je malo vjerojatno da će Rusija podržati moguću oštru poziciju SAD-a i Izraela u odnosu na Iran, unatoč tome što je 2010. godine podržala sankcije protiv Irana, piše Vzgljad.
Iako se čini da su lideri Rusije i SAD-a naklonjeni bližnoj suradnji u ključnim pitanjima svjetske politike, Trumpova oštra kritika sporazuma između SAD-a i Irana brine rukovodstvo Rusije.
"Sirijski gambit u kojem Moskva aktivno surađuje s Teheranom još nije završen", rekao je za Vzgljad politolog i orijentalist Tofik Abbatov, ukazujući na to da je malo vjerojatno da će Moskva htjeti pogoršati odnose s jednim od glavnih igrača na Bliskom istoku koji ima značajan utjecaj na izglede za reguliranje sirijske krize.
Abbatov također kaže da Iran nikad nije polagao nade u to da će se njegovi odnosi s Washingtonom poboljšati. "Odmah nakon sklapanja nuklearnog sporazuma s američkom stranom pojavila se prilika da se nastavi rasprava o regionalnim problemima. Kao odgovor je duhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamenei izjavio da nikakvih daljnih sporazuma sa SAD-om neće biti i da je nuklearni sporazum vrsta maksimalne koncesije", citira Vzgljad Abbatova.
Osim toga, orijentalist smatra da je antiiranska agresija na ovaj ili onaj način bila u većoj ili manjoj mjeri svojstvena svim grupama u američkom establišmentu, piše Vzgljad.
Po mišljenju Abbatova, političko rukovodstvo Irana pamti 'nesretno iskustvo Muammara Gaddafija' i stoga ne namjerava ići u smjeru normalizacije odnosa sa SAD-om, niti obraća pažnju na reakciju Rusije. Abbatov smatra da je Iran svojim akcijama dokazivao te i danas dokazuje da namjerava igrati sam, ne oslanjajući se ni na koga.
Još nije jasno hoće li Trump raskinuti sporazum između SAD-a i Irana, no ako se šef Bijele kuće odluči na taj korak u vezi s lansiranjem rakete od strane Teherana, to bi mogao biti prvi ozbiljan test ne samo njegove politike prema Bliskom istoku, već i njegove politike prema Moskvi.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
