Putinov progres: Što očekivati od ruskog lidera u 2017. godini?

AP
Iako rijetki sumnjaju u to da će se ruski predsjednik kandidirati za četvrti mandat 2018. godine, mnogi stručnjaci kažu da će to biti i njegov posljednji mandat te očekuju oprezniji pristup u polaganju temelja za političku tranziciju.

Da će ruski predsjednik Vladimir Putin imati uravnoteženiji ton postalo je vidljivo u njegovom godišnjem predsjedničkom obraćanju ranije ovog mjeseca. Premda je sadržavao jednake, propoduzetničke i prosocijalne poruke kao i ranije, ton obraćanja bio je lakši. Putin, koji je postao omiljeni žrtveni jarac zapadnih medija nakon sukoba u Ukrajini, suzdržao se od oštre kritike Zapada, tvrdeći da su ekonomski problemi Rusije, unatoč zapadnim sankcijama, isključivo lokalni.

Konstantin Kalačov, politolog povezan s Kremljom koji je Putinovo obraćanje opisao kao „miroljubivo“, rekao je kako očekuje da će ruski predsjednik nastaviti slijediti „uravnoteženu i centrističku politiku, osmišljenu kako bi se povećao gospodarski rast“. Dok ekonomske sankcije i niske cijene energenata uzimaju svoj danak u ruskoj ekonomiji, Rusija treba pronaći drugačije načine poticanja rasta.

No, stručnjaci vjeruju da će to za Putina biti težak zadatak, iako on i dalje diljem zemlje uživa snažnu potporu. Rusija bi se skoro mogla suočiti s velikim ekonomskim problemima, s obzirom na to da će do 2017. iscrpiti stabilizacijski fond, smatra Tatjana Golikova, šefica ruske revizorske komore.

Olakšavanje pravila za mala poduzeća i izgradnja novog infrastrukturnog projekta pod pokroviteljstvom države moglo bi biti korisno, no i podržavatelji i kritičari smatraju da najveći problem leži u porastu korupcije.

Postoje očekivanja da bi se Putin mogao početi otvorenije boriti protiv korupcije, ciljajući čak i na one u svom krugu: Kremlj je već pokazao znakove da je ozbiljan oko korupcije u eliti nakon nedavnog uhićenja ruskog ministra ekonomije Alekseja Uljukajeva.

Ministar, nekad moćna i ugledna figura, bio je umiješan u skandal oko podmićivanja. On je optužen za iznuđivanje mita u visini od dva milijuna dolara kako bi zauzvrat omogućio kompaniji „Rosneft“ da od države kupi kontrolni paket dionica tvrtke „Bašneft“. Ministar je najviši dužnosnik ikad uhićen u Rusiji, a neki kritičari kažu da njegovo uhićenje ima veze s borbom za vlast unutar različitih grupa u Kremlju te da nema nikakve veze s korupcijom.

Kako bi ih razuvjerio, Putin će morati zatvoriti još korumpiranih birokrata, kažu stručnjaci. „Borba protiv korupcije mogla bi postati otvorenija“, kaže Nikolaj Mironov, politolog iz Centra za političke i ekonomske reforme koji naginje ljevici.

Kalačov vjeruje da će se borba protiv korupcije odviti „bez ekstrema“ kako bi se očuvala stabilnost u zemlji. „Ključna stvar koju cijeni ruski narod je stabilnost“, smatra on.

Mironov očekuje i da će Putin svoje napore usredotočiti na poboljšavanje socijalne države koja se urušava, tako što će povećati izdatke za obrazovanje i medicinu: „Stvari poput demokracije i ljudskih prava mnogim su ljudima na drugom mjestu; socijalni sektor je važniji“, kaže. Kremlj će imati vrlo ograničenu količinu novaca kako bi zadovoljio većinu tih potreba.

 

Rastuća liberalizacija

Dok rijetki očekuju da će Putin, predani konzervativac, usvojiti libertarijanske vrijednosti, on bi mogao biti u stanju obuzdati tvrdolinijaške nacionalističke skupine koje se predstavljaju kao ruka pomoći Kremlja. „Želio bih naglasiti da... nitko ne može nikome zabraniti da slobodno govori i da o svojem stavu progovara otvoreno“, rekao je Putin u svom godišnjem obraćanju.

Viši dužnosnik Kremlja koji je pristao razgovarati s RBTH Hrvatskom pod uvjetom anonimnosti rekao je da je poruka bila usmjerena na različite javne grupe koje ne poštuju javni red napadajući muzeje i umjetničke galerije: „Nikome nije dopušteno kršiti zakon“, rekao je dužnosnik.

Prateći ovaj trend, Putin je čak rekao da je spreman razmotriti kontroverzni zakon o nevladinim organizacijama koji one koji se upuštaju u „političku aktivnost“ tretira kao „strane agente“. Tijekom nedavnog sastanka s ruskim aktivistima za ljudska prava predsjednik se složio s time da bi termin „politička aktivnost“ trebalo bolje definirati.

Osoba koja će voditi Putinovu novu „liberalnu agendu“ bit će novi zamjenik predsjedničkog kabineta Sergej Kirijenko, koji je zamijenio starog Putinovog saveznika Sergeja Ivanova. Bivši visoki dužnosnik liberalnog Saveza desnih snaga u 1990-ima, Kirijenko je jedno kratko vrijeme bio i premijer. Od tada je na čelu Državne agencije za nuklearnu energiju Rosatom.

Prerano je reći kakve bi on promjene mogao unijeti u ruski politički sustav. Iako neki smatraju da bi Kremlj mogao dopustiti glavnom kritičaru i oporbenom aktivistu Alekseju Navaljnom da se kandidira protiv Putina 2018., unatoč činjenici da je Vrhovni sud Rusije nedavno potvrdio njegovu presudu za kazneno djelo prijevare – koju mnogi vide kao izmišljotinu – slijedeći odluku Europskog suda. Navaljni se planira kandidirati – svoju predsjedničku kandidaturu najavio je 13. prosinca.

Ipak, dok je Putin siguran u to da će ispratiti bilo kojeg izazivača i osvojiti četvrti, vjerojatno svoj posljednji mandat, on će biti vrlo kritičan jer će u tom mandatu utrti put za političku tranziciju. „Teško da će Putin u kabinetu ostati duže, on nikad nije bio ljubitelj gerontokracije u sovjetskom stilu“, dodao je Mironov.

Putin nije niti ljubitelj revolucija te je one koji su nadolazeću 100. obljetnicu boljševičke revolucije htjeli iskoristiti kako bi podijelili narod smirivao: „Prisjetimo se da smo mi ujedinjeni narod“, rekao je ruski predsjednik u svom obraćanju.

 

Mir u domovini i inozemstvu

Putinova antirevolucionarna agenda i njegov mogući pokušaj da ublaži tenzije između različitih političkih skupina mogli bi biti povezani. „Postojala je nekolicina mladih koje su vlasti gušile i koji su postali radikalni boljševici“, rekao je jedan televizijski znalac povezan s Kremljom za RBTH Hrvatsku.

Kako bi postigao mir u domovini, Putin će morati ublažiti tenzije sa Zapadom. Ta ideja nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima izgleda realnije. Simon Saradžjan, direktor projekta Russia Matters na Kennedy School of Government Sveučilišta Harvard, rekao je će normalizacija odnosa sa SAD-om i ključnim članicama EU „biti jedan od Putinovih prioriteta u nadolazećoj godini“.

On navodi i da su mogući predsjednički pobjednici, desno orijentirani François Fillon u Francuskoj i Frank-Walter Steinmeier u Njemačkoj, također zagovornici normalizacije.

 

Prilika za ublažavanje sankcija

Saradžjan vjeruje da bi njihove pobjede mogle Putinu pružiti priliku za ublažavanje sankcija EU: „Posebice ako bude značajnog napretka u provedbi sporazuma iz Minska, i ako se Asad i njegovi saveznici, koji uživaju rusku zračnu podršku, suzdrže od pokušaja da zadobe više teritorija nakon što zauzmu Alep.“

No, dok pokušava normalizirati odnose sa Zapadom, može se očekivati da će Putin nastaviti sa svojim naporima da osigura da niti Ukrajina niti Gruzija ne „pobjegnu“ u NATO, smatra Saradžjan.

„On će to učiniti čak i ako cijena ostvarenja tog cilja znači nastavak novog hladnog rata sa Zapadom. On post-sovjetsko susjedstvo (s izuzetkom baltičkih zemalja) vidi kao zonu privilegiranih interesa Rusije“, kaže Saradžjan.

 „On će biti spreman na žrtve kako bi održao vodeću ulogu Rusije u toj regiji, u nadi da će je integrirati u ekonomski, politički i vojni savez koji bi Rusiji pomogao da unaprijedi napore u tome da postane samostalan, ako ne i neizostavan stup u globalnom poretku zajedno sa SAD-om i Kinom“, dodao je on.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće