Protiv kojih je zemalja Rusija najčešće ratovala?

Reprodukcija "Pobjede" slikara P. Krivonosova (1911-1967). Ulje na platnu. Grekov War Artists' Studio

Reprodukcija "Pobjede" slikara P. Krivonosova (1911-1967). Ulje na platnu. Grekov War Artists' Studio

Balabanov / RIA Novosti
Rusko-turski odnosi danas prolaze kroz teška vremena. I ranije ti odnosi nisu bili jednostavni. Rusija je u razdoblju od 241 godine s Osmanskim Carstvom vodila 12 ratova. U prosjeku je između tih ratova prolazilo 19 godina.

Švedska

Ratovi: Od sredine 16. stoljeća do početka 19. stoljeća - 10 ratova

Bitka kod Poltave,1726. Dennis Martin / wikipedia.orgBitka kod Poltave,1726. Dennis Martin / wikipedia.org

Povijest rusko-švedskog sukoba počela je u 12. stoljeću. Novgorodska republika i Švedska borile su se za kontrolu nad istočnim Baltikom. 1323. godine je potpisan Orehovecki mirovni sporazum pod kojim je Karelija postala zona novgorodskog utjecaja, a Finska – švedskog.

Međutim, to je bio tek početak stoljetnog sukoba. 1377. godine Švedska je preuzela kontrolu nad zapadnom Karelijom (Österbotten). Nakon što je 1478. godine Novgorodska republika ušla u sastav Ruske države, borba protiv Šveđana za istočni Baltik dosegla je novu razinu.

1495. godine je Ivan III. krenuo u novi rat protiv Švedske za zapadnu Kareliju. Borba se odvijala s promjenjivim uspjehom. Konačno je u ožujku 1497. godine zaključeno Prvo novgorodsko primirje na šest godina. Njime je potvrđena granica iz 1323. godine, kao i princip slobodne trgovine između Švedske i Rusije. U ožujku 1510. primirje je produženo za još 60 godina.

U budućnosti su tradiciju ratovanja protiv Švedske za Baltik nastavili i drugi ruski carevi, Ivan IV., Fjodor I. i Aleksej Mihajlovič.

Drastične promjene u raspodjeli snaga rusko-švedskih odnosa unio je Petar Veliki. Nakon ruske pobjede u Sjevernom ratu (1700-1721.), Švedska je izgubila svoju nekadašnju moć. Izgubila je ne samo teritorije ustupljene Rusiji, već i puno zemlje na južnoj obali Baltičkog mora. Švedskoj je ostao samo Wismar i mali dio Pomorja. Kao rezultat poraza u Sjevernom ratu u Švedskoj je počelo takozvano "Doba slobode" - razdoblje slabljenja moći kraljeva i jačanja važnosti parlamenta.

U nastojanju da povrate teritorij izgubljen u Sjevernom ratu, Švedska je u više navrata ulazila u sukobe s Ruskim Carstvom (1741-1743., 1788-1790., 1808-1809.), no prema Frederikshavnskom sporazumu, zaključenom u rujnu 1809., Švedska je Rusiji ustupila Ålandske otoke, Finsku i dio Laponije do rijeka Torne i Muonio. Time je Švedska u ratovima s Rusijom izgubila više od trećine svog teritorija i izgubila status velike sile.

 

Turska

Ratovi: 12 ratova u razdoblju od 241 godine. U prosjeku je između tih ratova prolazilo 19 godina.

Bitka na prijevoju Šipka / wikipedia.orgBitka na prijevoju Šipka / wikipedia.org

Od kraja 16. do početka 20. stoljeća između Osmanskog i Ruskog Carstva stalno su se vodili krvavi ratovi. "Kamen spoticanja" bila je kontrola nad sjeverom Crnog mora i sjevernog Kavkaza, a kasnije – kontrola nad južnim Kavkazom, pravo plovidbe Crnim morem i njegovim tjesnacima, kao i prava kršćana u Osmanskom Carstvu.

U Prvom svjetskom ratu, nakon kojeg je Osmansko Carstvo, podijeljeno između zemalja Antante, prestalo postojati, Rusko se Carstvo također bavilo pitanjem zauzimanja Carigrada. Ironično, Sovjetski je Savez u stvaranju Turske republike imalo izravnu ulogu. Višestoljetna svađa prerasla je u ekonomsku i vojnu podršku turskom predsjedniku Kemalu Atatürku.

 

Poljska

Ratovi: 10 ratova od 1018. do 1939. godine.

Protjerivanje Poljaka iz Moskve 1612. / wikipedia.orgProtjerivanje Poljaka iz Moskve 1612. / wikipedia.org

Odnosi Rusije i Poljske oduvijek su bili zategnuti. To je prvenstveno bilo povezano s višestoljetnom blizinom dviju država, koja je neprestano dovodila do teritorijalnih sporova. Tijekom svih većih europskih sukoba Rusija se uvijek morala baviti revidiranjem rusko-poljske granice. Najozbiljniji sukob između Rusije i Poljske počeo je početkom 17. stoljeća – s 'vremenom nevolja' (rus. Smutnoe vremja) i poljsko-litavskom intervencijom. Do kraja 18. stoljeća odigrala su se četiri rata između Rusije i Poljsko-Litavske Unije, koja su završila drugom podjelom Poljske.

1815. godine Poljska je postala dijelom Ruskog Carstva, no sukob između Poljaka i Rusa time nije završio – dva poljska ustanka u 19. stoljeću (1830. i 1863.) prisilila su Rusiju da poduzme protumjere. 1832. godine likvidiran je poljski Sejm i raspuštena je poljska vojska. 1864. godine uvedena su ograničenja na korištenje poljskog jezika i pokret muške populacije. Uz to je u Poljskoj nastavila rasti rusofobija. 

Bitka kod Borodina / wikipedia.orgBitka kod Borodina / wikipedia.org

Poslije revolucije 1917. Poljaci su stekli neovisnost, a tijekom sovjetsko-poljskog rata 1919-1921. čak su je uspjeli i očuvati na neko vrijeme, no zamanje od 20 godina, 1939., tijekom 'oslobodilačke akcije Crvene armije' sva su poljska postignuća 20-ih godina likvidirana.

 

Povijest ratovanja

Kurska bitka / Fjodor Levšin/RIA NovostiKurska bitka / Fjodor Levšin/RIA Novosti

Rusko Carstvo četiri je puta bilo u ratu s Francuskom (1805-1807., 1812., Krimski rat), Rusija i SSSR četiri su puta ratovali protiv Japana, a tri puta protiv Kine.

Povijest Rusije je, općenito govoreći, povijest stalnog ratovanja. Ruski filozof Ivan Iljin napisao je: "Solovjov je od 1240. do 1462. godine (222 godine) izbrojao 200 ratova i invazija. Od 14. stoljeća do 20-ih godina (525 godina) Suhotin je izbrojao 329 godina ratovanja. Rusija je u ratovanju provela dvije trećine svog života."

Sličnu je ideju iznio je general Aleksej Kuropatkin. 1900. godine on je u svom memorandumu Nikolaju II. napisao: "Tijekom proteklih 200 godina Rusija je u ratu provela 128 godina i imala 72 godine mira. U 128 godina rata pet je godina otpalo na obrambene ratove, a 123 na osvajačke."

Izvorni tekst na ruskom jeziku.